TRUMPOVI LJUDI SAZVALI SASTANAK U ATINI O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Čović preko Zagreba lobira

U glavnom gradu Grčke, Atini, održan je ministarski sastanak Partnerstva za transatlantsku energetsku saradnju (P-TEC).

To je strateška platforma koja okuplja države članice Evoopske unije, zemlje srednje i istočne Evrope te Sjedinjene Američke Države s ciljem jačanja energetske sigurnosti, ulaganja i inovacija.

Važan skup

Kako saznaje Raport, za Bosnu i Hercegovinu ovaj skup imao je izuzetan značaj u pogledu jačanja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, naročito na projektu Južne gasne interkonekcije.

Naime, prema informacijama iz Raportovih izvora, na  marginama konferencije održan je sastanak federalnog ministra energetike, rudarstva i industrije Vedrana Lakića, hrvatskog ministra privrede Ante Šušnjara, te visokih američkih zvaničnika  Chrisa Wrighta, ministra energetike SAD, i Douga Burguma, ministra unutrašnjih poslova i predsjednika National Energy Dominance Councila.

Kako saznajemo, sastanku je dijelom, telefonskim putem, prisustvovao i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, što dodatno pokazuje političku težinu i pažnju koju ovaj projekt ima.

Washington ne može ostati po strani

Centralna tema bila je Južna plinska interkonekcija, projekt koji bi otvorio novi pravac snabdijevanja prirodnim gasom za Bosnu i Hercegovinu, preko Hrvatske.

Iako su iz Washingtona ovih dana stizale poruke da se SAD "neće direktno miješati" u unutrašnje odnose u BiH i da očekuju "lokalna rješenja", realnost pokazuje drugačije.

Činjenica da su na sastanku o Južnoj interkonekciji s federalnim i hrvatskim ministrima učestvovali najviši američki zvaničnici jasno pokazuje da se radi o projektu od strateškog značaja za SAD, te da Washington neće ostati po strani, ma koliko javno zagovarao princip "domaće odgovornosti".

Organizacijom ovog sastanka, SAD su pokazale da ne mogu sebi dopustiti luksuz povlačenja iz BiH, kada je riječ o energetici.

A, Južna interkonekcija nije samo tehnički projekt već alat američke energetske politike u regionu, čiji je cilj smanjenje ruskog utjecaja i jačanje transatlantske energetske infrastrukture.

Dokaz za to je i da je na sastanku u Atini, kako kažu Raportovi izvori, pokazan interes ne samo za rješavanje problema snabdijevanja gasa u BiH, nego i u regionu. 

Zato je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa organizirala sastanak s predstavnicima BiH i Hrvatske na najvišem nivou.

To govori o njihovoj opredijeljenosti da projekt Južne interkonekcije pomjere s "mrtve tačke".

S obzirom na to da je BiH posljednja karika koja još nije čvrsto vezana za zapadne energetske gasne  tokove, naši izvori kažu da upravo zato američka administracija ovaj projekt doživljava kao test stabilnosti i političke zrelosti naše zemlje koji će vrlo brzo biti na provjeri. I pod budnim okom SAD.

Očekivana opiranja, pritisci i problemi

A na pitanju realizacije Južne interkonekcije itekako će biti opiranja i turbulencija u BiH.

Prije svega zbog stavova HDZ-a BiH s kojim su SAD i pri donošenju Zakona o gasnoj Južnoj interkonekciji BiH-Hrvatska itekako iskusile uslovljavanje.

Raport saznaje da se nakon sastanka bh. i hrvatskih ministara s američkim zvaničnicima  u Grčkoj moguće iščitava stav da SAD u BiH možda neće intervenirati kao ranije , kroz snažne diplomatske pritiske ili otvorene političke poruke, ali će njihovo prisustvo na pitanju Južne interkonekcije biti aktivno, posredno i odlučujuće.

Amerikanci će koordinirati s EU, Hrvatskom i energetskim institucijama Federacije BiH, jer je energetska sigurnost odavno postalo pitanje regionalne sigurnosti.

No, Raportovi sagovornici kažu, da su politički stavovi oko Južne interkonekcije u BiH jednostavno takvi da, kada Amerikanci i ne bi željeli da da se miješaju, njihov interes im u ovom slučaju nalaže da moraju biti uključeni.

Jer, svako odlaganje projekta značilo bi jačanje ruskog gasa i gubitak američkog utjecaja u regiji.

Kažu da će za sve aktere uključene u realizaciju gasovoda, poseban izazov u realizaciji tog projekta biti taj što predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i dalje insistira na formiranju novog gasnog preduzeća sa sjedištem u Mostaru.

Sada, kako saznaje Raport, to radi s izvjesnim promjenama u odnosu na njegovu prvobitnu zamisao, a koji se odnose na različite procente učešća određenog kapitala u tom preduzeću.

BH Gas i Čovićeve ambicije za novim preduzećem

Prema tvrdnjama Raportovih sagovornika, iako s tim prijedlogom još nije istupio pred Amerikance, Čović je već zatražio podršku Hrvatske.

Očekuje da bi Zagreb mogao poslužiti kao most prema američkoj administraciji, naročito u svjetlu povratka Trumpove administracije, od koje očekuje pragmatičniji pristup zahtjevima HDZ-a BiH.

Međutim, Washington je u više navrata vrlo jasno poručio da neće podržati stvaranje paralelnih struktura.

Kako sada stvari stoje, za SAD je BH Gas jedini tehnički i institucionalno kompetentan operator za implementaciju projekta.

Taj stav dijele i stranke Trojke (SDP, NiP, NS), koje su, prema saznanjima Raporta, spremne razgovarati o kadrovskim pozicijama u BH Gasu koje bi pripale HDZ-u BiH, ali ne pristaju na osnivanje novog preduzeća u Mostaru.

Čovićevo insistiranje na formiranju novog gasnog preduzeća u Mostaru je, u suštini, politička ambicija da HDZ dobije strateški ekonomski instrument na jugu zemlje.

Sigurno je da će on, ako ne uspije kroz tehničke argumente, pokušati to ostvariti  kroz političke trgovine, bilo nudeći stabilnost u vlasti, kompromis u određenim kantonima ili podršku za druge projekte.

No, ako SAD procijene da bi takvim ustupkom ili podrškom Čoviću bio ugrožen njihov interes, oni na to nikada neće pristati.

A, Amerikancima se žuri i oni žele da realizacija ovog projekta otpočne što prije, jer svaki mjesec kašnjenja znači dublju ovisnost regiona o ruskim tokovima i manju vjerodostojnost zapadnog prisustva na Balkanu.

Amerikanci će gledati prvenstveno svoj interes

Upravo zato je za njih BH Gas prihvatljivija opcija jer, prije svega, ne traži nove  administrativne i političke konstrukcije koje iziskuju puno vremena.

Ono što se sada događa s Južnom gasnom interkonekcijom i ogroman američki interes za ovaj projekt pokazuje i novu logiku američkog prisustva u BiH.

Sjedinjene Američke Države više neće biti primarno "nadzornik političkih odnosa", ali će biti ključni igrač u strateškim oblastima , energetici, sigurnosti i regionalnoj stabilnosti.

Odnosno, Washington se neće baviti svakim lokalnim problemom, ali će intervenirati kada se ugrozi šira slika u kojoj je jasan njihov interes, a Južna interkonekcija jeste i ta šira slika i interes.

Pojednostavljeno, Amerikanci očekuju da se domaći akteri, prije svega, sami dogovore o Južnoj interkonekciji, ali neće biti samo posmatrači ako se s dogovorom bude odugovlačilo zbog nečijih ličnih interesa.

I upravo zato, ističu naši izvori, SAD će u ovom projektu učestvovati, direktno ili indirektno, do samog kraja.

Podsjećamo, projekt Južne gasne interkonekcije vrijedan je oko 100 miliona eura.

Planirani gasovod dužine oko 180 kilometara trebao bi povezivati Split – Imotski – Zagvozd – Posušje, s odvojkom za Mostar, do Novog Travnika.

 BiH bi time prvi put dobila alternativni pravac snabdijevanja gasom, čime bi se smanjila potpuna zavisnost od ruskih isporuka koje trenutno dolaze putem Turskog toka, ulazeći u našu zemlju kod Zvornika.

Inače, Zakon o Južnoj interkonekciji, usvojen početkom godine u Federalnom parlamentu, još čeka punu implementaciju.

Formiranje nadležnih komisija i kantonalna koordinacija stoje, jer projekt opterećuje političko uslovljavanje HDZ-a BiH.

Ipak, jasno je da će američki interes na kraju prevagnuti, a pokazuju to i intenzivirani razgovori i aktivnosti oko realizacije Južne gasne interkonekcije.