Trumpove najave novih carina Kini urušile kripto, panika među ulagačima

Američki predsjednik Donald Trump ponovno je pokrenuo svoju trgovinsku ofenzivu protiv Kine, kao odmazdu za ograničenja koja je Peking nametnuo sektoru rijetkih minerala od visokog strateškog značaja.

Trump je jučer na svojoj društvenoj mreži Truth Social napisao da će Sjedinjene Američke Države uvesti dodatne stopostotne carine na kinesku robu, uz one koje su već na snazi, najavivši da će stupiti na snagu 1. listopada ili ranije, prenosi Index.

„Kina je poduzela neviđeni korak“

„Upravo je potvrđeno da je Kina zauzela iznimno agresivan stav u trgovini, poslavši svijetu izuzetno neprijateljsko pismo u kojem navodi da će, s učinkom od 1. studenoga 2025., uvesti opsežnu kontrolu izvoza na gotovo sve proizvode koje proizvode, pa čak i na neke koje uopće ne proizvode.
To se odnosi na sve zemlje, bez iznimke, i očito je plan koji su osmislili prije mnogo godina. To je potpuno nezapamćeno u međunarodnoj trgovini i moralna sramota u odnosima s drugim državama.
Na temelju toga što je Kina poduzela ovaj neviđeni korak, i govoreći isključivo u ime SAD-a, a ne drugih država koje su također bile ugrožene, od 1. studenoga 2025. (ili ranije, ovisno o daljnjim kineskim potezima), Sjedinjene Američke Države uvest će carinu od 100% na kinesku robu, povrh svih postojećih carina koje već plaćaju.

Također 1. studenoga uvest ćemo i vlastite kontrole izvoza na sve ključne tehnologije i softver“, objavio je američki predsjednik Donald Trump.

Golema likvidacija pozicija na kripto tržištu

Kripto tržište svjedočilo je likvidaciji pozicija većoj od 7,5 milijardi dolara unutar sat vremena nakon Trumpove objave.
Prema podacima Coinglassa, tijekom tog razdoblja likvidirano je 6,22 milijarde dolara dugih i 1,29 milijardi dolara kratkih pozicija.

Bitcoin je prednjačio s likvidacijom od 1,83 milijarde dolara, a slijede Ethereum s 1,68 milijardi, Solana sa 614,38 milijuna i XRP s 432,46 milijuna dolara.

Likvidacija podrazumijeva prisilno zatvaranje pozicija onih koji su izgubili previše novca i više nemaju dovoljno sredstava da pokriju gubitke. To se najčešće događa kad se trguje s posuđenim novcem, odnosno uz korištenje poluge.

U posljednja 24 sata s kripto tržišta je nestalo više od 9 milijardi dolara, pri čemu je 1,4 milijuna investitora likvidiralo svoje pozicije.

Izvješće Valuermarketa klasificiralo je događaj kao „najveću jednodnevnu likvidaciju u povijesti digitalne imovine“.
Cijena Bitcoina pritom je doživjela jedan od najtežih padova u novijoj povijesti – pala je s preko 122.000 dolara na 105.000 dolara.

Već je ranija Trumpova poruka zabrinula ulagače

Trump je ranije tijekom dana objavio opsežnu poruku na Truth Socialu u kojoj tvrdi da Kina postaje „vrlo neprijateljski raspoložena“ i da planira ograničiti izvoz ključnih sirovina i proizvoda na svjetskom tržištu.
Ta je objava odmah negativno utjecala na burze – Dow Jones je pao za 1,9%, S&P 500 za 2,7%, a Nasdaq za 3,5%.
Iako se pokazalo da Trump ne ispunjava uvijek svoje prijetnje, investitori, potrošači i tvrtke i dalje imaju razloga za zabrinutost.

Amerika ovisi o kineskoj robi

Sjedinjene Američke Države i Kina najveća su svjetska gospodarstva. Iako je Meksiko nedavno zamijenio Kinu kao glavni izvor strane robe koja se uvozi u SAD, američko tržište i dalje ovisi o stotinama milijardi dolara vrijednoj kineskoj robi – ponajviše elektronici, odjeći i namještaju.

Trump je poticao direktore, posebno u tehnološkom sektoru, da proizvodnju prebace u SAD, no posljednjih mjeseci ublažio je taj pristup jer su poslovni lideri najavili ulaganja od stotina milijardi dolara u američku proizvodnju, iako će većina proizvoda i dalje nastajati u inozemstvu.

U travnju, nakon što je uveo carine od 145% na kinesku robu, Trump je izdao izuzeće za elektroniku, podvrgnuvši je carinama od 20%.
Taj je potez bio svojevrsno priznanje da njegova administracija razumije koliko bi visoke carine mogle naštetiti američkom gospodarstvu.

U svibnju su američki i kineski dužnosnici postigli dogovor o međusobnom snižavanju carina: Kina je smanjila carine na američki izvoz sa 125% na 10%, dok su SAD smanjile stope sa 145% na 30%.
Rezultat je bio rast burzi u obje zemlje – kratkotrajni trenutak smirenja u trgovačkom ratu koji sada ponovno prijeti da eskalira.