Posljednje odluke Vlade Republike Srpske najbolji su pokazatelj da nam predstoje izbori. Pronađen je novac za povećanje plata, penzija, pomoć penzionerima, socijalna davanja, stipendije, Željeznice.... Spisak je dug, reklo bi se duži nego ikada, a odakle nam pare za sve to, pa naravno iz zaduženja.
Prema rebalansu budžeta koji je usvojila Vlada, i o kome bi prema najavama već u utorak trebali da raspravljaju narodni poslanici, planirani budžetski iznose oko 5,7 milijardi KM, dok vlast kroz budžet, javna preduzeća i garancije planira ukupno zaduženje od čak 4 milijarde KM.
Ekonomista Milenko Stanić upozorava da za ovakav rebalans budžeta nema nikakvog ekonomskog osnova, te da se Srpska opasno približava situaciji u kojoj će se budžet više puniti iz kredita nego iz sopstvenih poreza.
Komentarišući najavljeni rebalans budžeta, ekonomista Milenko Stanić ističe da vlast kreira privid rasta isključivo na račun ogromnih dugova, sa samo jednim ciljem, a to je kupovina socijalnog mira i glasova administracije pred predstojeće izbore.
– Ekonomske osnove nema za kreiranje ovakvog porasta budžeta. Jasno je da realnih, novih prihoda nema i da ovako snažan rast može da se nadomjesti jedino novim odlukama o zaduženju. Kreirati rebalans budžeta na novom zaduženju od preko 800 miliona KM, nakon što smo u osnovnom budžetu već imali zaduženje od milijardu i 700 miliona, i time podići ukupno zaduženje budžeta na 2,5 milijardi maraka prilično je neozbiljno – istakao je Stanić.
Prema njegovom mišljenju problem je što se novac troši na tekuću potrošnju.
– Čuo sam izjavu ministarke finansija Zore Vidović da najveći dio sredstava, oko 600 miliona, ide za investicije. Toga sigurno neće biti. Ta sredstva će isključivo pokriti nova povećanja primanja budžetskih korisnika. Budući da su u našem sistemu administracija i budžetski korisnici glavna baza vladajućih stranaka, cilj je da se ovim malim povećanjima plata od 5% i penzija od 3,5% obezbijede glasovi za postojeću skupštinsku većinu. Drugog cilja nema. Domaći proizvod raste svega 1 do 2 odsto, i u takvoj situaciji ne možete ići sa dvocifrenim rastom budžetskih rashoda – objasnio je on.
Istina o procentima
Vlast, kao i obično, tvrdi da je sve pod kontrolom i da su zakonski okviri potpuno ispoštovani. Ministarka finansija Republike Srpske, Zora Vidović, izjavila je da će ukupan dug iznositi 42,66 odsto BDP-a, dok je ograničenje je 60 odsto.
Međutim, Stanić objašnjava da se iza ove zvanične statistike krije opasna varka i da su ranijim izmjenama zakona garancije izvučene iz ovog procenta što nije slučaj u Federaciji BiH, ni mnogim zemljama.
– Kada na 2,5 milijardi KM duga u budžetu dodate još 1,5 milijardi KM garancija javnim preduzećima, dolazimo do realne cifre od čak 4 milijarde maraka duga u jednoj godini. Ako bi se to realno prikazalo, mi bismo sigurno probili taj limit od 60% BDP-a o kojem ministarka govori. U našim uslovima, garancija javnog preduzeća nije potencijalni, nego siguran dug budžeta, jer znamo u kakvom su lošem stanju ta preduzeća i da većina njih neće moći sama da vraća kredite, pa će sve pasti na leđa građana – upozorio je Stanić.
Stanić takođe ističe ekonomski apsurd po kojem sama inflacija i novi krediti vještački „pumpaju“ bruto domaći proizvod (BDP) za koji je ministarka rekla da je projektovan na oko 20 milijardi KM, ali da će s obzirom na inflaciju biti i veći.
– Novi kredit koji dođe ulazi u javnu potrošnju i budžet, što direktno i vještački povećava BDP. Zato se taj opasni dio novog zaduženja i ne iskazuje realno kroz procente o kojima govori vlast. Kada u to uračunate administraciju i sakrivene dugove javnih preduzeća, dobijate jednu potpuno lažnu sliku situacije – rekao je Stanić.
Objasnio je da je za razliku od Republike Srpske, Federacija BiH zadržala mnogo stabilniji sistem ograničenja koji se vezuje za procenat rate kredita u odnosu na prošlogodišnje prihode i to do 18%.
„Žrtvujemo budućnost“
Stanić upozorava da investicioni fondovi i strane banke trguju našim dugom po izuzetno nepovoljnim uslovima, prepoznajući ogroman rizik na ovom tržištu.
– Zadnja zaduženja na Londonskoj berzi bila su uz kamatne stope od 6,25 do 6,37 odsto. To su najviše kamatne stope koje plaća bilo koja zemlja u regionu, a za nova zaduženja će morati da plate još veću kamatu. Međunarodno tržište ima viškove novca, oni će nam ponuditi sredstva, ali će obračunati očigledne rizike kroz visinu kamatne stope – istakao je Stanić.
Istakao je da ovakva politika direktno ugrožava opstanak privrede i budućih generacija koje tek dolaze.
– Dug je uvijek obaveza koju ćemo plaćati u budućnosti. Ovo je veća potrošnja danas, da bi ova generacija i ova vlast prošle kako treba, dok će buduća vlast imati ozbiljnih problema. Umjesto da ova sredstva idu u nove investicije i zapošljavanje ljudi kako ne bi odlazili u inostranstvo, mi ćemo morati, odnosno budući radnici i preduzetnici putem poreza, da vraćamo ono što je potrošeno danas za jedan izborni ciklus. U takvom ambijentu niko neće investirati i ljudi će odlaziti sa ovih terena. Zarad dobrog stanja danas, mi sa ovim zaduženjima jednostavno žrtvujemo budućnost naših generacija i naše djece – istakao je Stanić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.
