Sporna dozvola je prvi put poništena zbog bitnih propusta kod utvrđivanja "nultog stanja" životne sredine, te nedostatka plana remedijacije i rekultivacije.
"Nakon ponovnog zahtjeva i dopune dokaza, ministarstvo je investitoru izdalo dozvolu, koju je, po tužbi Centra, sud drugi put poništio zbog nezakonitog odlučivanja", saopšteno je iz Centra za životnu sredinu.
Podsjećamo, u postupku koji je prethodno vođen, sud je uvažio tužbu Centra, jer su radovi na predmetnoj lokaciji otpočeli prije dodjele koncesije, sprovedenih procedura i prije nego što su se počeli pribavljati izvještaji koji su korišteni za izdavanje ekološke dozvole.
"Zbog toga nije utvrđeno pravo 'nulto stanje' životne sredine, kakvo je postojalo prije radova, a kakvo je ekološkom dozvolom trebalo zaštiti", navode iz Centra.
Kako su saopštili, razlog za poništenje sporne dozvole, po treći put, je opetovani propust ministarstva da pravilno utvrdi sve odlučne činjenice, kako je to naložio sud.
"Druga dopuna dokaza i ponovljeni postupak odlučivanja, u kojem je ministarstvo bilo dužno da utvrdi potpuno činjenično-pravno stanje, nije otklonilo neizvjesnost oko protivpravnog proširenja granica eksploatacije. Iako je, od strane republičke inspekcije bilo potvrđeno da su rezerve uglja iskopane, te da je zbog toga, investitoru bilo naloženo da pribavi dokumentaciju za zatvaranje rudarskog objekata-nezakonito proširenje kopa nije bilo dokumentovano", pojasnili su iz Centra.
Ovaj slučaj, kako kaže Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik Centra, odražava potpuno odsustvo autonomije upravno-pravne zaštite i integralnog odlučivanja, u kontekstu zaštite životne sredine i prevencije štete, što je bila dužnost javne vlasti. "Koncesija je dodijeljena bez učešća javnosti, i potpuno je realizovana bez pravosnažne ekološke dozvole, prekršajne ili krivične odgovornosti. Zbog toga očekujemo adekvatnu pravnu zaštitu u okviru drugih postupaka i mehanizama, koji su u toku, te svakako potpunu reviziju koncesione politike, koja bi bila proporcionalna stvarnim kapacitetima institucija i utemeljena na društvenom konsenzusu", kazao je Skomorac.
Zoran Ninić, mještanin pogođene lokalne zajednice, istakao je da sud po treći put poništava ekološku dozvolu i "ponovo potvrđuje svu apsurdnost ustavno-pravnog sistema koji funkcioniše u Republici Srpskoj", jer se, kako navodi, i dalje nastavlja grubo kršenje pravnih normi i propisa.
