Globalne aviokompanije će 2026. godine zajednički platiti 100 milijardi dolara više za mlazno gorivo nego prošle godine.
"S obzirom na to da su cijene mlaznog goriva porasle za 70 posto u odnosu na prethodnu godinu, neto profit globalne avioindustrije prepolovit će se u odnosu na 2025. godinu, odnosno pasti sa 45 milijardi dolara na 23 milijarde dolara u 2026. godini", rekao je Willie Walsh, generalni direktor Međunarodnog udruženja za zračni prijevoz, na najvažnijem godišnjem okupljanju direktora i viših rukovodilaca aviokompanija.
Promjenjivost cijena goriva i inflatorni pritisci predstavljaju najveće rizike koje je identificirao 21 rukovodilac svjetskih aviokompanija u anketi konsultantske kuće Deloitte, objavljenoj prošle sedmice, piše Forbes.
Kako cijene mlaznog goriva utiču na poslovanje aviokompanija?
Analitičari sve pesimističnije gledaju na izglede avioindustrije u 2026. godini.
"Avioindustrija je u 2026. godinu ušla s velikim optimizmom", naveli su istraživači Deloittea. "Sredinom godine taj optimizam djeluje kao daleka uspomena."
Fitch Ratings je prošle sedmice pogoršao prognoze za globalnu avioindustriju, ističući visoke cijene goriva kao jedan od ključnih faktora koji su doveli do propasti pojedinih aviokompanija i problema s likvidnošću.
Značajno je da brojne kompanije svoje poslovanje planiraju pod pretpostavkom da će cijene goriva ostati visoke tokom cijele 2027. godine. United Airlines, primjerice, računa na to da će cijena nafte ostati iznad 100 dolara po barelu do kraja 2027. godine.
Izvršni direktor Air New Zealanda Nikhil Ravishankar izjavio je za Reuters da je kompanija uspjela ublažiti između 25 i 40 posto rasta cijena mlaznog goriva zahvaljujući zaštiti od tržišnih rizika i povećanju cijena karata, što će se nastaviti i naredne godine.
Hoće li cijene avionskih karata porasti ovog ljeta?
"Visoke cijene nafte neizbježno znače i više cijene karata", rekao je Walsh, dodajući da su profitne marže avioprevoznika "izuzetno male".
Globalna potražnja za sada ostaje stabilna, iako kompanije povećavaju cijene kako bi nadoknadile rast troškova goriva. Ipak, očekuje se usporavanje rasta putničkog saobraćaja.
Sean Doyle, izvršni direktor British Airwaysa, izjavio je da će povećanje cijena najprije osjetiti putnici na dugolinijskim letovima i korisnici premium usluga, dok će tržište kratkih letova ostati osjetljivije na promjene cijena.
U Sjedinjenim Američkim Državama cijene domaćih letova porasle su za 17 posto za vrijeme obilježavanja Dana nezavisnosti, dok su cijene za ostatak ljeta više za oko 18 posto u odnosu na prošlu godinu, rekla je za Katy Nastro, glasnogovornica aplikacije Going. Istovremeno, prosječne cijene međunarodnih letova uglavnom su ostale na prošlogodišnjem nivou.
"To ukazuje na određeni pad interesovanja za međunarodna putovanja", kazala je.
Stabilne cijene karata mogu biti dobra vijest za međunarodne putnike, ali ne i za aviokompanije, dodala je Nastro.
Kašnjenja u isporukama novih aviona kompanija Boeing i Airbus dodatno su pogoršala situaciju, prisiljavajući prevoznike da duže koriste starije i manje efikasne letjelice. To povećava troškove održavanja u vrijeme kada cijene nafte rastu. Walsh je naveo da dva proizvođača trenutno imaju više od 18.000 aviona u zaostatku.
Problem Hormuškog moreuza
Nije poznato kada će ponovo biti otvoren Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske trgovine tečnim naftnim derivatima.
Najvažniji svjetski pomorski pravac za transport nafte zatvoren je od 28. februara, nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli zračne napade na Iran.
Predsjednik Donald Trump izjavio je da su Iran i Izrael blizu trenutnog prekida vatre nakon što su obje strane razmijenile napade.
"Trump je napravio mnogo pogrešnih procjena i dok ne shvati da mora riješiti ovaj problem, ništa se neće promijeniti", rekao je Patrick De Haan, direktor analize tržišta nafte u kompaniji GasBuddy.
Dodao je da čak ni ponovno otvaranje Hormuškog moreuza vjerovatno ne bi odmah vratilo cijene goriva na nivo prije sukoba.
"Čak i u najboljem scenariju, ponovno otvaranje Hormuškog moreuza moglo bi trajati šest do osam mjeseci, čak i kada bi dogovor bio postignut danas", rekao je Toril Bosoni, direktor odjela za tržišta nafte pri Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), tokom energetske konferencije u Londonu prošle sedmice.
