Kada je riječ o globalnoj bezbjednosti, tenzije unutar Sjevernoatlantskog saveza dosežu vrhunac. Dok se članice NATO-a pripremaju za samit u Ankari idućeg mjeseca, pojedine zemlje suočavaju se s neugodnim pitanjima o tome koliko su doista blizu ispunjenja ambicioznih ciljeva odbrambene potrošnje koje je Savez usvojio pod snažnim pritiskom američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prema dogovoru postignutom prošle godine, članice NATO-a trebale bi do 2035. godine izdvajati pet posto svog BDP-a za odbranu i bezbjednost. Od toga bi 3,5 posto bilo namijenjeno direktnim vojnim sposobnostima, a dodatnih 1,5 posto ulaganjima povezanim s bezbjednošću. No, jaz između političkih obećanja i stvarnih budžetskih izdvajanja i dalje je velik, a pojedine zemlje mogle bi se naći na meti kritika iz Vašingtona. Generalni sekretar NATO-a Mark Rute trebao bi ministrima odbrane predstaviti povjerljiv izvještaj o napretku članica prema novim ciljevima u trenutku u kojem evropske zemlje pokušavaju dokazati da mogu preuzeti veći dio odgovornosti za svoju bezbjednost, dok SAD postupno smanjuje vojni angažman u Evropi, piše portal Politico.
Donald Tramp je više puta upozoravao saveznike da očekuje poštovanje preuzetih obaveza, a iz Bijele kuće poručuju da će se zemlje koje zaostaju suočiti s dodatnim pritiskom.
Španija i Ujedinjeno Kraljevstvo pod lupom
Među najizloženijim državama nalazi se Španija. Vlada premijera Pedra Sančeza i dalje smatra da može ostvariti potrebne vojne sposobnosti uz znatno manju potrošnju od NATO-ovog cilja. Madrid je ove godine za odbranu predvidio oko 34 milijarde eura, što odgovara približno dva posto BDP-a. Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi NATO mogao osporiti dio troškova koje Španija ubraja u odbrambena izdvajanja, poput ulaganja u telekomunikacije, kibernetičku bezbjednost i odgovor na prirodne katastrofe. Dodatni problem predstavlja činjenica da je Sančez jedan od najglasnijih evropskih kritičara Trampove politike.
Ni Ujedinjeno Kraljevstvo nema potpuno razrađen put prema ispunjenju novih ciljeva. Vlada premijera Kira Starmera trenutno ima osigurano finansiranje za izdvajanja od oko 2,6 posto BDP-a, ali još nije predstavila plan kako dosegnuti NATO-ovih 3,5 posto za vojne sposobnosti. Taj je problem naglašen nakon ostavke ministra odbrane Džona Hilija, koji je upozorio na nedostatak sredstava za buduće vojne projekte.
Izazovi u istočnoj Evropi, Sloveniji i Italiji
Mađarska je prošle godine za odbranu izdvajala nešto više od dva posto BDP-a, no nova vlada premijera Petera Mađara suočava se s ozbiljnim budžetskim izazovima. Analitičari procjenjuju da bi odbrambena izdvajanja mogla privremeno pasti ispod NATO-ovog minimuma od dva posto dok nova vlast pokušava stabilizirati javne finansije nakon godina visokih deficita. Pitanja se postavljaju i oko odbrambenih brojki u Češkoj. Prag planira prikazati izdvajanja od 2,1 posto BDP-a, no dio tog iznosa uključuje i troškove modernizacije autoputeva. Takva praksa izazvala je određene sumnje među saveznicima, a premijer Andrej Babiš već je priznao da bi odbrambena potrošnja sljedeće godine mogla ponovno pasti ispod dva posto.
Posebnu pažnju NATO je usmjerio prema Sloveniji. Prema navodima iz diplomatskih krugova, Rute je u pismu Ljubljani upozorio da službeni podaci o odbrambenim izdvajanjima uključuju projekte koji se prema NATO-ovim pravilima ne mogu računati kao vojna potrošnja. Kada bi se takvi troškovi izuzeli, slovenska izdvajanja za odbranu iznosila bi oko 1,6 posto BDP-a, znatno manje od službeno prikazanih brojki. Nova vlada premijera Janeza Janše ipak nastoji pokazati snažniju privrženost NATO-u i povećanju vojnih ulaganja.
Iako je italijanska premijerka Đorđa Meloni jedna od Trampovih najbližih saveznica u Evropi, i ona se suočava s domaćim političkim ograničenjima. Uoči izbora, koji se očekuju sljedeće godine, povećanje odbrambene potrošnje nije osobito popularno među biračima. Rim za ovu godinu planira izdvajanja od oko 2,8 posto BDP-a za odbranu i bezbjednost, no stručnjaci upozoravaju da će NATO i Vašington prije svega posmatrati stvarni rast vojnih sposobnosti, a ne samo statističke pokazatelje. Kako se približava samit u Ankari, sve je jasnije da će članice NATO-a biti pod pojačanim povećalom američkog predsjednika koji traži da se obećanja pretvore u konkretna ulaganja.
