Mnoge države su sinonim za složenost, ali BiH je postala i sinonim za stagnaciju i za blokade, kazao je za “Avaz” zastupnik i član Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Tonino Picula. Dodaje da se čini da, u periodu kada je napredak Crne Gore i Albanije očigledan, BiH nikako da se odvoji od vlastite, dejtonske sjene.
Pružena ruka
- Sjeverna Makedonija je, nažalost, blokirana uglavnom izvana od svojih susjeda, Grčke, pa sada i Bugarske, za razliku od BiH, koja je blokirana iznutra. Činjenica je da se u BiH političari ne mogu dogovoriti ni oko čega i zbog tih blokada zemlja već neko vrijeme gubi i vrijeme, i novac, ali ono što je najgore, gubi mlade ljude koji masovno odlaze iz zemlje. Po nekim projekcijama, BiH je u svjetskim razmjerima izložena najvećem riziku od gubitka stanovništva, koje, naprosto, više nema strpljenja čekati da se situacija u zemlji popravi – kazao nam je Picula.
Iako je Brisel prije skoro dvije godine pružio ruku BiH, država je još na početku svog evropskog puta, smatra Picula, jer u ovoj zemlji postoje “veto skupine”, koje govore o evropskoj perspektivi, ali teško odustaju od svog političkog i materijalnog interesa, koji im je zagarantiran Dejtonskim sporazumom.
Dodaje da briselska vrata ostaju otškrinuta za BiH, kaže naš sagovornik, ali to ne rješava probleme.
Pomak s Kiprom
- Da li će 2026. biti još jedna izgubljena godina zbog izbornog kalendara, teško je ovog trenutka kazati. Izborne godine svugdje, a pogotovo u BiH, nemaju stimulativni, već inhibitorni učinak. Međutim, ja bih želio vjerovati da će za vrijeme kiparskog predsjedavanja, od 1. januara Kipar preuzima predsjedavanje Evropskim vijećem, možda doći do nekog pomaka. Kipar je mala država, koja je ušla u EU a da ni sama ne ispunjava u potpunosti Kopenhaške kriterije, jer jedan dio zemlje je okupiran. BiH nije okupirana, ali postoje razrađen set blokada koje onemogućavaju napredak, pa će možda kiparski senzibilitet biti stimulativan da se na evropskoj razini BiH da neka šansa. Najveću šansu imaju političari, da u narednih par mjeseci pokušaju usvojiti zakone, koji su u toj parlamentarnoj proceduri uvijek na rubu usvajanja – ističe Picula.
Ne komplicirati odnose u BiH
Picula je govorio i o potrebi snažnijih veza BiH i Hrvatske, te komentirao događaje koji ih svako malo naruše. Jedan od njih je i usvajanje zakona o zbrinjavanju radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, u blizini granice s BiH.
- Hrvatska deklariranost da je BiH najvažnija, ne susjedna, nego država na svijetu za Hrvatsku, mora biti branjena i nekim konkretnim potezima. Treba biti odmjeren, konsultirati se, ali jednako tako i BiH vlastite slabosti ne smije kamuflirati nekakvom naježenošću prema Hrvatskoj. BiH mora biti svjesna da je, za sada, Hrvatska njeno jedino evropsko susjedstvo i tome prilagođavati opći politički kurs, a Hrvatska mora braniti tezu o važnosti BiH za nju samu politikom koja neće komplicirati odnose u samoj BiH – poručuje Picula.
BiH nije okupirana, ali postoji razrađen set blokada koje onemogućavaju napredak, pa će možda kiparski senzibilitet biti stimulativan da se na evropskoj razini BiH da neka šansa, rekao je.