SUDIJA VRHOVNOG SUDA FBiH OBJASNIO: 'Sporan je način predlaganja zakona, pojedine odredbe mogu dovesti do blokade VSTV-a'

Mnogo polemike pojavilo se u vezi sa reformskim zakonima. Godina propuštena za napredak Bosne i Hercegovine na evropskom putu, a Prijedlozi zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Sudu BiH početkom sedmice stigli do zastupnika i delegata. Zamjerke struke su brojne, no usvajanje je svakako prolongiramo. O tome šta zaista smatra struka i koliko su realno bili uključeni u samu izradu zakona pitali smo u emisiji "Dan uživo" na N1 Sedina Idrizovića, člana VSTV-a od februara ove godine, inače sudiju Vrhovnog suda Federacije BiH.

Idrizović je na početku razgovora istakao da su zamjerke struke brojne, te da je ključno pitanje koliko je struka uopšte bila uključena u izradu zakonskih rješenja.

"U prijedlogu koji je bio pred Predstavničkim domom Parlamenta BiH ima niz spornih stvari zbog kojih je VSTV u konačnici dalo negativno mišljenje na njega. Na prvom mjestu bih istakao sporno, u suštinskom smislu, samu proceduru predlaganja tog zakona (o VSTV-u). Ima tu još niz spornih odredbi, odnosno sporna je usklađenost tih odredbi s Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom koja je sastavni dio tog Ustava, s određenim izvještajima Evropske komisije i Venecijanske komisije. Sporno je i odsustvo određenih odredbi bez kojih potencijalno može biti blokiran rad Visokog sudskog i tužilačkog vijeća", rekao je Idrizović.

"Nismo bili obaviješteni, prijedlog smo dobili tek u petak poslijepodne"

Govoreći o samom načinu na koji se prijedlog pojavio u parlamentarnoj proceduri, Idrizović naglašava da je VSTV, kako kaže, praktično doveden pred svršen čin, te da je prijedlog zakona predložen neposredno prije sjednice, uz pokušaj usvajanja po hitnom postupku bez amandmanskih intervencija i uključenosti struke.

"Bitno je istaći samo tu spornu, u suštinskom, naglašavam suštinskom, ne u formalnom pravnom smislu, proceduru predlaganja tog zakona. Na nekih sat i pol prije nego što će biti na dnevnom redu, dakle, predlaže se taj zakon od određenih delegata u predstavničkom, zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. I to da se usvoji taj prijedlog zakona po hitnom postupku bez ikakvih amandmanskih intervencija ili, da kažemo, uključenosti struke", naveo je.

Kako je dodao, nakon što pokušaj usvajanja po hitnom postupku nije prošao, VSTV je tražio da mu se prijedlog dostavi.

"Nakon što se nije uspjelo s usvajanjem tog prijedloga po hitnom postupku, mi smo tog dana tražili da se dostavi taj prijedlog o kojem nismo bili upoznati. Da, uopšte nismo obaviješteni. Čeka se nekih desetak dana od tog našeg traženja da bismo tek u petak, negdje poslije podne, dobili taj prijedlog zakona koji je opet na dnevnom redu u ponedjeljak", rekao je Idrizović.

Dodao je i da su službe VSTV-a tokom vikenda radile kako bi se uopće stiglo pripremiti mišljenje.

"Bez obzira na te okolnosti, tokom vikenda određene službe su vrijedno radile da bismo mi u konačnici donijeli negativno mišljenje zbog niza tih razloga koji su konstatovani u tom mišljenju", rekao je.

"Zašto se toliko žuri – povređuju se načela javnosti i transparentnosti"

Nakon što je Predstavnički dom usvojio zakon u prvom čitanju i uz zaključak o održavanju javne rasprave, Idrizović je izrazio sumnju da se u kratkom roku mogu pribaviti sva relevantna mišljenja, uključujući i Venecijanske komisije, te ponovo problematizira brzinu i način postupanja.

"Nisam baš siguran da se može u tih nekih 30 dana, za kada je zakazana naredna sjednica Predstavničkog doma, dobiti mišljenje Venecijanske komisije, da će se dobiti mišljenje struke. U svakom slučaju smo mi dostavili to mišljenje i bitno je naglasiti da je sve to interesantno. Zašto se toliko žuri i na taj način se povređuje ne samo zakonsko pravo Visokog sudskog i tužilačkog vijeća da daje mišljenje na nacrte, odnosno prijedloge tog zakona, nego se povređuju i određena temeljna načela koja su karakteristična za proceduru usvajanja zakona", rekao je Idrizović i dodao: 

"Prije svega to je načelo javnosti i transparentnosti, načelo usklađenosti sa međunarodnim pravom i tako dalje. Dakle, sada i ne ulazimo u samu sadržinu onoga što je navedeno u našem mišljenju. U svakom slučaju ono je negativno, iz niza razloga".

"Tih 5% razlike je ključno"

Osvrćući se na tvrdnje da se dva zakonska teksta razlikuju tek u manjem procentu, Idrizović ističe da, iako imaju mnogo identičnih odredbi, upravo ono malo što je različito pravi suštinsku razliku.

"Kada uporedimo taj prijedlog zakona koji je trenutno pred Domom naroda Parlamentarne skupštine i ovaj prijedlog o kojem govorim, dakle pred Predstavničkim domom, on ima niz odredbi koje su identičnog sadržaja. Neko govori da je navodno i prepisivano. Ja ne ulazim u to, ali upravo tih 5% je vrlo značajno, vrlo ključno. Dakle, i upravo je ono što pravi veliku razliku između ta dva prijedloga", rekao je.

Prema njegovim riječima, ključne zamjerke tiču se etničkih kvota, imovinskih izvještaja i mogućnosti blokade rada VSTV-a.

"Te sporne stvari zbog kojih je VSTV dalo negativno mišljenje na ovaj prijedlog zakona koji je pred Zastupničkim domom tiču se pitanja ovih etičkih kvota, tiču se pitanja izvještaja o imovini, tiču se pitanja te potencijalne blokade rada VSTV-a ukoliko ne budu implementirane određene odredbe", ustvrdio je naš sagovornik.

O imovinskim kartonima

Govoreći o provjerama imovine sudija i tužilaca, Idrizović naglašava da cilj treba biti efikasan i transparentan sistem, ali uz proporcionalnost i bez pretjeranog administrativnog opterećenja, na što, kako navodi, ukazuju i međunarodni standardi.

"U izvještajima Evropske komisije, Venecijanske komisije, traži se da se uspostavi jedan efikasan i transparentan sistem provjere imovine. Ali pazite, i Venecijanska komisija jasno postavlja granicu u tom pravcu koja kaže da se mora uspostaviti proporcionalnost između javnog interesa za tom efikasnošću i transparentnošću i, s druge strane, da se izbjegava administrativno opterećenje sudija, tužitelja i tog odjela koji provodi postupak provjere imovine. Visoko sudsko i tužilačko vijeće čvrsto stoji uz sudije i tužitelje i, u okviru svojih zakonskih ovlaštenja, sve će dati da se očuva ta proporcionalnost, odnosno da se ona ne naruši u korist administrativne represije", naglasio je Idrizović.

Kao konkretan problem navodi širenje obaveze dostavljanja podataka i na bliske srodnike koji ne žive u domaćinstvu.

"Prijedlog koji je pred Zastupničkim domom predlaže da se proširi krug osoba kada sudija ili tužitelj dostavlja izvještaj o imovini, da ne dostavlja samo za članove zajedničkog domaćinstva, nego i da dostavlja za bliske srodnike koji ne žive u domaćinstvu. Venecijanska komisija kaže da je taj zahtjev pretjeran", smatra.

Upozorava i na praktične dileme koje bi takve odredbe otvorile.

"Zamislite da imate roditelja ili brata koji živi u inostranstvu, koji ima svoju porodicu. Zamislite da se provjerom te imovine tog, recimo, sina koji živi u inostranstvu utvrdi na strani njegove supruge… neki nesrazmjer. Kome to pripisati? Da li to pripisivati sudiji i tužitelju? Da li to smatrati disciplinskim prekršajem koji će se disciplinski procesuirati? Ja ne znam", mišljenja je Idrizović.

Posebno problematičnim smatra i dio koji se odnosi na situaciju kada član domaćinstva ne želi dati podatke, uz mogućnost pokretanja prekršajnog postupka i obaveznih kazni.

"Ukoliko suprug sudije ne želi da da podatke, obavezno se pokreće prekršajni postupak i obligatorno se kažnjava… čini mi se da je kazna propisana od 2.000 do 10.000 i tako dalje. Dakle, ta odredba zaista nije, i upitno je u kojoj mjeri ona u duhu sa članom 8. Evropske konvencije", naveo je.

Idrizović navodi da pojedine odredbe predviđaju unaprijed propisane sankcije bez diskrecije u odlučivanju, što, kako kaže, narušava načelo proporcionalnosti i standarde Evropske konvencije.

"Postavljaju se određene odredbe koje kažu: ukoliko je nesrazmjer u određenom iznosu, najmanje će biti izrečena ta sankcija… Ukoliko bude, primjer radi, preko deset hiljada… najmanje će se razriješiti dužnosti… postavljaju se određene kvote unaprijed. Time se otvoreno krši načelo proporcionalnosti, otvoreno se krši član 8. Evropske konvencije. Dakle, nema diskrecije u odlučivanju", kazao je Idrizović.

Etničke kvote: "Prijedlog pred Domom naroda značajan iskorak"

Dok za prijedlog pred Predstavničkim domom kaže da suštinski ne mijenja postojeće rješenje po pitanju nacionalne zastupljenosti u VSTV-u, Idrizović naglašava da prijedlog koji je pred Domom naroda donosi drugačiji koncept, u skladu s preporukama Venecijanske komisije.

"Kada je u pitanju prijedlog zakona koji je pred Predstavničkim domom, on suštinski ne pravi nikakvu razliku… Ostaje odredba da će se sastav vijeća odražavati sastav naroda u skladu sa Ustavom… to suštinski isto kao i u postojećem rješenju", rekao je.

Nasuprot tome, za drugi prijedlog navodi:

"Prijedlog zakona koji je pred Domom naroda je značajan iskorak naprijed… Venecijanska komisija kaže da taj etnički prefiks treba smanjivati u cilju njegovog potpunog ukidanja… Predlaže se da polovina od ukupnog broja članova vijeća bude birano bez obzira na nacionalnost, da se izabiru oni koji su najstručniji, a tek ta druga polovina da bi se onda usklađivala s proporcionalnošću".

Zakon o Sudu BiH

Govoreći o izmjenama Zakona o Sudu BiH, Idrizović navodi da se u oba prijedloga ne zadire u nadležnosti Suda, već je fokus na organizaciji i sjedištu apelacionog odjeljenja, ali uz primjedbe na rokove i način rješavanja prijelaznog perioda.

"Ne umanjuje se nadležnost Suda Bosne i Hercegovine. Sad je riječ zapravo samo o izmjenama… S tim što imamo različite prijedloge u pogledu sjedišta… Propisuje se da u roku od šest mjeseci VSTV treba da imenuje sudije apelacionog odjeljenja, a da će se u roku od godinu dana donijeti novi zakon. Mislim da je to poprilično nerealno, teško u praksi ostvarivo", istakao je.

Dodao je da drugi prijedlog bolje rješava prijelazne odredbe.

"Ovaj drugi prijedlog pred Domom naroda propisuje da se te prijelazne odredbe na jedan bolji način pokazuju kako će se rješavati pitanje budžeta, pitanje postojećih sudija, odnosno da će nastavljati svoj rad i tako dalje", konstatovao je Idrizović.

Iznio je i podatke o prijavljivanju imovine nosilaca pravosudnih funkcija nakon uspostavljanja odjela za provjeru.

"Otprilike negdje oko 1.600 nosilaca pravosudne funkcije, sudija i tužitelja. Od tog broja je manji od 1% da nisu prijavili imovinu… možda svega nekih deset koji zaista nisu prijavili svoju imovinu ni za 2023. ni za 2024. i od tog broja deset je možda pola njih zbog teškog zdravstvenog stanja", izjavio je.

Za one koji nisu prijavili imovinu, kaže da se postupa po postojećim zakonskim rješenjima.

"Taj potencijalni disciplinski prekršaj će se tretirati kao i drugi disciplinski prekršaj. Disciplinski tužitelj će provesti postupak i utvrdit će hoće li podići tužbu i izreći će se disciplinske sankcije kao i za sve druge disciplinske prekršaje", dodao je Idrizović.

"Ne postoji sistemska korupcija, ali pojedinačne slučajeve treba procesuirati"

Na pitanje o korupciji u pravosuđu, Idrizović je rekao da korupcija kao rizik postoji u svim pravosudnim sistemima, ali da, prema njegovim riječima, ne postoji sistemska korupcija.

"Korupcija kao rizik je prisutna u svim pravosudnim sistemima… ali ono što je značajno, činjenično je da ne postoji sistemska korupcija u pravosuđu, a pojedinačne slučajeve treba detektovati, ispitati, procesuirati… ali ne možemo na temelju pojedinačnih slučajeva izvlačiti opći zaključak da postoji sistemska korupcija", rekao je.

Na kraju, govoreći o posljedicama strožijih i, kako navodi, nepravičnih rješenja, Idrizović je poručio da je ključ da odredbe budu provodive u praksi i donesene uz uključivanje struke.

"Zato je vrlo bitno da se donesu one odredbe koje će biti provodive u praksi… Ako se radi o kandidatu koji aplicira prvi put da bude izabran za sudiju ili tužitelja, u tom slučaju Visoko sudsko i tužilačko vijeće nema nikakvu diskreciju, nego je obavezno da poništi imenovanje", zaključio je, između ostalog, Idrizović.