STRUČNJACI O SANKCIJAMA NIS-u: BiH neće imati problema sa nabavkom goriva, ali drugih posljedica će biti
Mađarski MOL povećat će isporuke nafte Srbiji nakon američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS). Iako ta kompanija posluje i u Bosni i Hercegovini, ne očekuju se veći problemi u snabdijevanju. No, posljedice bi najviše mogle da se odraze na tržište rada, ali i cijene nafte i naftnih derivata, piše N1.
Američke sankcije NIS-u od juče su na snazi. Hrvatska je isti dan obustavila sve isporuke nafte svom istočnom susjedu, podsećajući da Srbija gotovo svu naftu dobija preko "Jadranskog naftovoda" (JANAF). S obzirom na to da NIS posluje i u BiH, sa oko 40 benzinskih stanica Gazproma i NIS petrola, iz Udruženja naftnih prometnika Federcije BiH pojašnjavaju da to znači da BiH sada treba nadomjestiti 1/5 svojih potreba.
"BiH troši milijardu i po litara, dakle, nekih 300 miliona litara se treba nadomjestiti iz drugih pravaca. Uvozom u BiH i veleprodajom se bavi manje od 10-ak firmi. Kraj je godine, svi će u svojim planovima trebati povećati neku količinu da se nadomjesti taj putni pravac. Ono što mi očekujemo je povećan priliv cisterni na drugim graničnim prelazima, pogotovo iz putnog pravca Ploče", kazao je Milenko Bošković iz Udruženja naftnih prometnika FBiH.
Odnosno, između 200 i 300 cisterni, svakodnevno, na GP Bijača, zbog čega iz Udruženja očekuju razumijevanje i pomoć države, da carinski, inspekcijski organi, rade produženo ili 24 sata. Da ozbiljnijih posljedica u pogledu snabdijevanja naftom i naftnim derivatima ne bi trebalo da bude, stava je i stručnjak za energetiku, Almir Bečarević. Ali, vidljive su na drugim poljima.
"Mali može biti uticaj, eventualno, u poskupljenju derivata na ovim pumpama, par pfeninga. Vidjećemo u narednom periodu kako će se to odraziti, odnosno, da li će u potpunosti prestati mogućnost saradnje s bilo kojom bankom", pojasnio je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku.
Što već predstavlja, možda, i najveću posljedicu sankcija. Iz NIS-a su dan ranije obavijestili svoje kupce da kartično plaćanje nije moguće, te im savjetuju da, do rješenja ovog problema, kupovinu obavljaju gotovinom. Plaćanje Gazprom korporativnom karticom je i dalje moguće bez prekida, kao i sakupljanje i korištenje bonus poena. Sve ovo se odražava na tržište rada, kažu upućeni.
"S obzirom na to da ove kompanije broje oko 500 zaposlenih, ali je malo vjerovatno da svi njihovi zaposleni ostanu na ulici. Mnogo je izvjesniji scenario u kojem će neko od konkurenata NIS-a preuzeti ove zaposlene, njihove poslovnice i omogućiti kupcima da imaju jednostavnost kartičnog plaćanja i drugih pogodnosti", naglasio je Nikola Vidović, asistent na ekonomskom fakultetu u Banjaluci.
Podsjećamo, SAD su uvele sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog većinskog vlasništva ruskog kapitala u ovoj kompaniji. Ova tema zauzima visoku poziciju i u evropskim medijima, gdje njemački i švajcarski mediji ocjenjuju da "Srbija plaća cijenu saradnje sa Rusijom" te da njen predsjednik sada mora da bira između dvije veoma loše opcije.
"Da se našao u nezgodnoj situaciji i da mora birati, kako to ovdje nekada vole reći, između kuge i kolere. Znači, između dvije jako loše opcije. Ili će se odlučiti da domaća privreda i stanovništvo trpe posljedice onoga što se nije desilo posljednjih godina, a to je smanivanje zavisnosti od ruskih energenata, ili će se odlučiti na to da razljuti Ruse", istakao je novinar DW-a Srećko Matić.U međuvremenu, mađarska naftna kompanija MOL će povećati isporuke Srbiji, najavio je šef diplomatije ove države, Peter Sijarto na društvenoj mreži Instagram.
"Pošto MOL igra važnu ulogu u snabdijevanju Srbije sirovom naftom i gorivom, naši srpski prijatelji mogu da se oslone na povećanu isporuku od MOL-a", poručio je Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova Mađarske.
Ipak, kako sam konstatuje, to neće moći u potpunosti da zamijeni nedostatak isporuka iz Hrvatske koje su stizale Jadranskim naftovodom. Da će Srbija imati dovoljno goriva do Nove godine, realna je opcija, ali svaki razvoj događaja nakon toga je upitan, zaključuju upućeni.