Starački domovi u BiH: Profit ispred bezbjednosti?
Strašna tragedija u Tuzli, kada je u požaru stradalo 13 ljudi u staračkom domu, otvorila je pitanja koliko su domovi bezbjedni, ko ih i kako kontroliše. Stručnjaci kažu – ljudski faktor se ne može isključiti.
Ovi problemi za sobom povlače i neuređen sistem zdravstvene zaštite, koja je na veoma niskom nivou, posebno u domovima koji uglavnom imaju samo osnovnu zdravstvenu njegu.
Tragičan događaj u Tuzli, u kojem je smrtno stradalo 13 korisnika tamošnjeg doma za stara lica, otvorio je i pitanje bezbjednosti u tim ustanovama, inspekcijskih kontrola, poštovanja zakonskih procedura i mnogih drugih pitanja koja se odnose na njihovu bezbjednost.
"Bezbjednost korisnika mora biti prioritet"
Pravilnicima u BiH je uređeno da domovi za starija lica moraju imati protivpožarni sistem, kao i definisane procedure u slučaju nesreće, kaže Žaklina Garić, direktorica Socijalnog centra Karitasove biskupije „Ivan Pavle II“, koji brine o 110 starijih lica.
Oni koji borave u tom domu kažu da su zadovoljni uslugom.
Garić kaže da je u ovakvim ustanovama najvažnija prevencija, ali i oprema koja je nerijetko skupa. Bez obzira na to, kako naglašava, bezbjednost korisnika mora biti prioritet.
, kaže Garić, navodeći da su procedure definisane pravilnicima.
, objašnjava Garić, napominjući da se u centru na čijem je čelu ambulanta nalazi u prizemlju, gdje su smještene i nepokretne osobe.
Problematična je prenamjena objekata
Javnost u BiH vjeruje da se veliki broj domova za starija lica, koji niču kao pečurke poslije kiše, više koristi za profit nego za njegu lica treće životne dobi.
Sudski vještak protipožarne zaštite Kemal Bošnjaković kaže da objekti prilikom projektovanja moraju pratiti zakonsku proceduru, posebno vrtići i starački domovi. Problem su objekti na kojima je izvršena neka vrsta prenamjene.
, kaže Bošnjaković.
Na teritoriji Republike Srpske domovi za starija lica su pod nadzorom resornog ministarstva i inspekcije za socijalnu zaštitu. Uvjeravaju da se kontrole sprovode redovno i da su procedure za rad domova definisane zakonom.
, kaže ministar zdravlja RS Alen Šeranić.
Nakon toga, sve je u rukama inspekcijskih organa. Ove godine inspekcija je u objektima kolektivnog stanovanja, u koje se ubrajaju i starački domovi, izvršila stotinu kontrola.
Predmet nadzora u tim kontrolama je pridržavanje preventivnih mjera zaštite od požara, ali i svih drugih obaveza, poput ispitivanja hidrantske mreže, obuke radnika, plana evakuacije, prohodnosti evakuacionih puteva i ispitivanja instalacija.
, kaže Dušanka Nikolić iz Republičke uprave za inspekcijske poslove.
Ipak, naglašava se da opasnost od požara nije moguće eliminisati samo inspekcijskim kontrolama, jer je rizik prisutan svuda gdje postoji ljudski faktor.
, ističe Nikolić.
Da je zaista tako, potvrđuju i u Javnoj ustanovi Dom penzionera Banjaluka. Sa kapacitetom za više od 170 korisnika, svaka sumnja i moguće ugrožavanje bezbjednosti rješava se odmah.
, kaže direktorica ovog doma Bosiljka Bošnjak, navodeći upravo najveće probleme koji mogu dovesti do neželjenih događaja.
Racija u domovima za smještaj starijih lica
, kaže Bošnjak, ističući da je to možda i veći problem od grijalica.
Preventiva i rad na edukaciji korisnika najvažniji su faktori koje podvlače u obje ustanove u kojima smo bili, što je nekada teško postići zbog upornosti korisnika. Takođe, broj zaposlenih u dnevnim smjenama veći je nego u noćnim, kada se i dešavaju nepredviđene situacije, što je opet stvar finansijskih mogućnosti ustanove.
U neformalnom razgovoru sa stručnjacima iz ove oblasti zaključuje se da je u velikom broju slučajeva u ustanovama ovakvog tipa profit ispred bezbjednosti korisnika, što se nažalost pokaže tek nakon neke tragedije.