Šta ukidanje građanskog dohotka u Njemačkoj znači za radnike iz BiH

Odluka njemačkog Bundestaga da ukine dosadašnji građanski dohodak (Bürgergeld) i uvede novi, znatno strožiji sistem osnovnog garantovanog dohotka, izazvala je veliku zabrinutost među stotinama hiljada radnika iz Bosne i Hercegovine i zemalja regije. Ipak, važno je precizno razdvojiti koga ova radikalna reforma socijalnog sistema zaista pogađa, a ko može biti miran.

Za većinu radnika iz dijaspore, osnovna pravila rada ostaju nepromijenjena, ali za one koji se oslanjaju na državnu pomoć, dolaze teški dani uz rigorozne kontrole i sankcije.

Radnici sa stabilnim ugovorima su potpuno zaštićeni

Ukoliko radnik iz Bosne i Hercegovine ima stabilan posao sa punim radnim vremenom, redovnu platu od koje može samostalno živjeti i uredno plaća sve poreze i doprinose, ova reforma se na njega uopšte ne odnosi. Njegov ugovor o radu i radnička prava ostaju netaknuti.

Također, ukoliko takav radnik iznenada izgubi posao, a prethodno je radio i uplaćivao osiguranje za slučaj nezaposlenosti (minimalno 12 mjeseci), on prelazi na klasičnu naknadu za nezaposlene (Arbeitslosengeld I). Ta naknada, koja obično traje do godinu dana, ne potpada pod nova pravila o ukidanju građanskog dohotka i ostaje sigurna.

Ko je na udaru novih sankcija?

Ova reforma direktno dotiče državljane BiH samo u slučaju da postanu dugotrajno ovisni o takozvanoj “osnovnoj socijalnoj pomoći” (SGB II). To se najčešće dešava u sljedećim situacijama:

Radnici sa nedovoljnim primanjima: Mnogi rade skraćeno radno vrijeme ili na slabo plaćenim poslovima (Minijob), pa im država svakog mjeseca doplaćuje novac kako bi imali minimum za život. Nova pravila će ih sada snažno pritisnuti. Centri za zapošljavanje će ih prisiljavati da prihvate bilo kakav dodatni posao ili pređu na puno radno vrijeme, pod prijetnjom rezanja te državne doplate za 30 posto.

Dugotrajno nezaposleni: Ako radnik iz BiH izgubi posao, ne uspije pronaći novi dok prima klasičnu naknadu, te pređe na dugotrajnu socijalnu pomoć, suočit će se sa novim sistemom. Moraće prihvatiti gotovu svaku ponudu za posao, a ukoliko odbije ili se ne pojavi na razgovoru, slijedi potpuno ukidanje pomoći.

Pravilo o trošenju ušteđevine: Ovo je ključna promjena za dijasporu. Mnogi radnici štede novac ili posjeduju imovinu. Prema novom zakonu, ukida se “period poštede”. To znači da, ukoliko radnik iz BiH zatraži osnovnu socijalnu pomoć, njemačka država će prvo tražiti da u potpunosti potroši svoju ušteđevinu prije nego što mu isplati ijedan euro iz budžeta.

Specifičnost radnih viza i pravila za Zapadni Balkan

Za mnoge radnike sa Balkana postoji i dodatna otežavajuća okolnost u vezi s boravišnim statusom. Ako je radnik u Njemačku došao preko “Pravila za Zapadni Balkan” (radna viza usko vezana za poslodavca) i izgubi posao, on često gubi i pravo boravka u državi mnogo prije nego što uopšte dobije priliku da mjesecima prima dugotrajnu socijalnu pomoć.

Zbog toga će se ova nova, stroga pravila primjenjivati prvenstveno na one državljane BiH koji u Njemačkoj već imaju trajno boravište (Niederlassungserlaubnis) ili su tu duži niz godina te su ostvarili zakonsko pravo na dugotrajnu socijalnu zaštitu.