Zadatak da tokom istrage to utvrde imali su vještaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su pred tužiocem i braniocima okrivljenih u svjedočenju otkrili dva šokantna nalaza:
Nadstrešnica na Železničkoj stanici Novi Sad bi se vrlo brzo srušila i da na njoj nisu bili izvođeni bilo kakvi radovi, kako je u martu objavio Forbes Srbija.
Možda je još šokantniji nalaz vještaka da dvije zatege, od ukupno 18 koje su nosile nadstrešnicu, zbog korozije nisu bile u funkciji – i to decenijama uoči tragedije!
je u proteklih godinu dana u nekoliko navrata pisao o mogućim uzrocima pada nadstrešnice na osnovu vlastitih saznanja i analiza, ali i rada kolega sa RTS-a i Forbesa Srbija. U političkoj buri koja je uslijedila nakon tragedije 1. novembra na Železničkoj stanici Novi Sad, u kojoj je poginulo 16 ljudi, kao da se zaboravilo na pitanje šta je tačno uzrokovalo krah konstrukcije koja je na tom mjestu stajala prethodnih 60 godina.
“Vjerovatno bi vrlo brzo došlo do pada nadstrešnice”
Vještaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu su svjedočili da je problem bila korozija na zategama, odnosno da je primarni uzrok pada bila dotrajalost žica u zategama.
– Zato je u nastavku ispitivanja jedan od vještaka naveo da bi “došlo do pada u jednom kraćem vremenskom periodu kada bi korozija još napredovala za vrlo mali stepen”. Drugi je dodao da bi “vjerovatno vrlo brzo došlo do pada nadstrešnice u situaciji da na nadstrešnici nisu izvođeni bilo kakvi radovi, uzimajući u obzir koroziju”. Uprkos dugotrajnom ispitivanju advokata i stručnih saradnika, vještaci su ostali pri svom nalazu – objavio je Forbes.
Vještaci su opisali da dvije zatege, od ukupno 18, nisu bile u funkciji, odnosno da su bile neaktivne i da, prevedeno na laički jezik, uopšte nisu nosile nadstrešnicu – i to decenijama! To je utvrđeno na osnovu korozije, ali nisu mogli da utvrde šta je tačno izazvalo toliku koroziju na te dvije zatege.
Šta su zatege i kako su izgledale prije i poslije pada
Da bismo shvatili o čemu se radi, potrebno je da pogledamo dvije fotografije nadstrešnice: prije i poslije pada. Ovo je fotografija nadstrešnice prije pada:
Na slici vidimo kako nadstrešnicu o krovnoj konstrukciji – karakterističnog testerastog oblika – drže pomenute zatege. To su na slici duguljasti tanki crni objekti cjevastog oblika koji spajaju krov sa nadstrešnicom. Unutar zatega su se nalazile sajle, odnosno žice koje su nosile težinu nadstrešnice okačenu o krovnoj konstrukciji.
Pogledajmo sada fotografiju nadstrešnice poslije pada:
Na donjoj lijevoj strani ove slike vidimo pomenute zatege, duguljaste crne objekte koji su spajali krov sa nadstrešnicom. Silina pada nadstrešnice ih je bukvalno iščupala iz krovne konstrukcije i oborila.
“Neodržavanje konstrukcije tokom 60 godina je ključni faktor za ovu nesreću”
Nakon što je država bila objavila više od 16.000 dokumenata u vezi sa padom nadstrešnice na Železničkoj stanici Novi Sad, građevinski inženjer Zoran Đorđević je u emisiji Oko na RTS, krajem januara, rekao šta bi mogao da bude uzrok pada nadstrešnice.
Inženjer Đorđević je na RTS rekao da sistem zatega “umije da bude jako interesantan jer zahtijeva malo prostora, ali umije i da bude vrlo osjetljiv na koroziju”.
– Postojao je mali, nevidljiv dio konstrukcije koji je godinama bio izložen koroziji, bez adekvatnog održavanja. Taj dio je na kraju postao kritično osjetljiv – rekao je Đorđević.
Na pitanje o konkretnoj odgovornosti, te da li za sve uopšte može biti kriv mrtav čovek (arhitekta Farkaš), ili je kriv neko ko nije primijetio koroziju tokom rekonstrukcije, Đorđević je najprije podsjetio na standarde iz vremena kada je projekat nastajao, te da je tada, nažalost, bilo i normalno da se prihvate određeni rizici.
– Međutim, neodržavanje konstrukcije tokom 60 godina je ključni faktor za ovu nesreću. (…) Tokom rekonstrukcije, po meni, bilo je neodgovorno ne proveriti stanje 60 godina stare konstrukcije – rekao je Đorđević.
Kad se podvuče crta, stručnjaci, prevedeno na laički, tvrde sljedeće:
Nije naložen pregled svih dijelova zgrade Železničke stanice Novi Sad, između ostalog i noseće konstrukcije nadstrešnice.
Zbog toga, navodno, nije bila uočena korozija na spoju zatege i krovnog nosača.
Korozija je izazvala propadanje kablova u zategama.
Propadanje kablova je izazvalo smanjenu nosivost zatega, jer je 40 odsto žica u zategama bilo van funkcije.
Smanjena nosivost je izazvala krah cijele konstrukcije i pad nadstrešnice.
Poslije svega, jasno je da bi bilo dobro da iz svih nalaza vještaka i svih istraga i krivičnih postupaka proizađe uspostavljanje rigoroznijeg državnog sistema kontrole svih građevinskih objekata. Pogotovo onih građenih prije nekoliko decenija i onih kod kojih bi otkazivanje dijelova konstrukcije moglo da ugrozi veliki broj života, kao što se 1. novembra 2024. dogodilo u Novom Sadu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.