Šta se krije iza gašenja Željezare i Koksare: Ovo je tek početak!
Oko 2.500 radnika ostaje bez posla. Vijest je dramatična sama po sebi, ali broj otpuštenih tek je prvi sloj krize koja se širi mnogo dublje nego što se trenutno vidi u javnosti. Nekada su ovi industrijski sistemi generisali oko 1,5 milijardi KM izvoza godišnje.
Gašenje Željezare i Koksare udar prenosi na transportni sektor, posebno na Željeznice Federacije BiH, koje su godinama imale stabilan prihod upravo od transporta. Željeznice FBIH tako će ostati bez desetina miliona KM prihoda, čime se direktno ugrožava egzistencija dodatnih 2.500 radnika u tom sistemu.
Zbirno, govorimo o najmanje 5.000 direktno ugroženih radnih mjesta. Gašenje velikih industrijskih sistema automatski znači i nagli pad uplata u fondove. Doprinosi koje su ove kompanije godinama uplaćivale nestaju preko noći. Istovremeno, broj korisnika koji će se osloniti na biro za zapošljavanje i socijalne transfere raste. To je dvostruki udar, manje prihoda, više rashoda.
Ni to nije kraj, indirektno je broj daleko veći od dobavljača, preko logistika, uslužnih djelatnosti, malih biznisa...
U javnom prostoru nema ni ozbiljne rasprave o dugovima koje su ove kompanije akumulirale prema ključnim javnim preduzećima. Radi se o desetinama miliona KM prema subjektima poput Elektroprivreda Bosne i Hercegovine i BH-Gasa, Ovi dugovi postaju praktično nenaplativi, odnosno prenose se kao teret na javni sektor, na poslijetku na građane i realni sektor koji finansiraju javni sektor .
Industrijski lanac ne završava na granicama BiH. Gašenje ovih sistema direktno pogađa i Luku Ploče, koja je investirala kapacitete upravo za ove potrebe, a danas nema niti kilograma terete.
Na dalje, Zenica se suočava s prijetnjom osnovnoj komunalnoj sigurnosti. Već sredinom januara vidjelo se šta znači zastoj u radu visoke peći, gotovo 14.000 korisnika ostalo je bez grijanja.
Dodatnu neizvjesnost nosi arbitražni zahtjev kompanije ArcelorMittal, koja od Bosne i Hercegovine potražuje oko 400 miliona KM.
Sve ovo uvod je u katastrofu. Dok se javnosti plasira sukob novih vlasnika Željezare i Vlade FBIH, treba imati na umu da su novi vlasnici znali šta kupuju i za nestašicu sirovina na tržištu, a Vlada koja je imala člana Nadzornog odbora je znala šta i kome prodaje.
(Vijesti.ba)
