U Srpskoj dug po stanovniku 6.000 KM, u FBiH 3.000 KM
Pitanje ekonomske snage entiteta u Bosni i Hercegovini jedno je od najčešćih u domaćem javnom prostoru. Iako se često politizira, na njega se može odgovoriti prilično jasno kada se uporede ključni makroekonomski pokazatelji poput BDP-a, budžeta ili javnog duga.
Prema podacima, na kraju 2024. godine, Republika Srpska je ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) od 17,1 milijardu KM, dok njen javni dug iznosi 6,7 milijardi KM. Zaduženost Republike Srpske iznosi 39,18% BDP-a.
S druge strane, prema izvještaju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, FBiH bilježi BDP od 34,4 milijarde KM, a ukupan dug na kraju 2024. godine iznosio je 6,872 milijarde KM, što predstavlja relativnu zaduženost od 20,51% BDP-a. To znači da Srpska ima skoro dvostruko višu zaduženost u odnosu na FBiH.
Oko 73,5% navedenog duga odnosi se na spoljne obaveze (5,054 milijarde KM), dok je unutrašnji dug 1,818 milijardi KM, većinom u obliku dugoročnih vrijednosnih papira i kredita kod komercijalnih banaka. Najveći dio vanjskog duga je ugovoren s međunarodnim finansijskim institucijama, uključujući Svjetsku banku, Evropsku investicijsku banku i EBRD.
Zvanični podaci Ministarstva finansija i trezora BiH, pokazuju da analiza po glavi stanovnika takođe pokazuje jasnu razliku. U Republici SRpskoj dug po stanovniku iznosi više od 6.000 KM, dok je u FBiH oko 3.000 KM. Ovo dodatno potvrđuje da je Republika Srpska u relativnom smislu dvostruko zaduženija od Federacije BiH.
Visoka zaduženost u Republici Srpskoj dodatno se komplikuje kroz godišnje otplate. Prema podacima, 1,7 milijardi KM kredita stiže na naplatu u 2026. godini, što ozbiljno opterećuje budžet i ugrožava likvidnost. Bez novih zaduženja, servisiranje postojećih obaveza postaje otežano, stvarajući tzv. “spiralu zaduživanja”.
Demografski izazovi
Demografska struktura Republike Srpske dodatno opterećuje ekonomiju, jer broj penzionera iznosi 293.000, dok broj zaposlenih radnika iznosi 289.000. U konačnici, broj penzionera premašuje broj zaposlenih što smanjuje fiskalni kapacitet i dugoročni potencijal rasta.
S druge strane, FBiH je i dalje stabilnija u tom smislu. Federacija broji oko 458. 322 penzionera, dok broj radnika iznosi 545.018. Prema podacima iz 2025., razlika između broja zaposlenih i penzionera u FBiH iznosila je oko 81.661.
Kada je o migracijama unutar države riječ, FBiH je u 2024., primila 21.678 doseljenih stanovnika, dok je Republika Srpska zabilježila priliv od 9.919, što ukazuje na potencijal za demografsku stabilizaciju.
Na osnovu ovih pokazatelja, jasno je da FBiH trenutno ima povoljniju fiskalnu situaciju i veću ekonomsku snagu. Niža zaduženost i veći BDP omogućavaju Federaciji ulaganja u razvoj, infrastrukturu i poboljšanje životnog standarda.
S druge strane, Republika Srpska mora strateški preispitati svoju ekonomsku politiku kako bi izašla iz zamke visoke zaduženosti i osigurala održiv ekonomski rast.
Analiza dostupnih podataka pokazuje da FBiH ima jaču ekonomiju od Republike Srpske, ali razlike u ekonomskim modelima oba entiteta donose i specifične izazove.
(N1) Foto: BN