Sporazum BiH i ruske agencije koja podešava vojne nišanske sprave
Potpisan je krajem septembra ove godine, u ruskom gradu Sočiju, na obali Crnog mora. Zahtjev za uvid u tekst sporazuma Radiju Slobodna Evropa (RSE) odobren je nedavno.
Međunaradne reakcije
Evuropska komisija u posljednjem izvještaju o napretku BiH eksplicitno je kritikovala potpisivanje memoranduma sa sankcioniranim Rosstandartom i pozvala BiH na primjenu restriktivnih mjera prema Moskvi.
"BiH se mora harmonizovati s spoljnom politikom EU", naglasili su iz Brisela.
Iz certifikacijske Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC), čiji je BiH članica, za RSE su naveli da se "zemlje članice moraju ponašati u skladu sa Statutom i poslovnikom", ne precizirajući da li nepridržavanje sankcija zemalja Zapada prema Rosstandartu donosi posljedice po BiH i njezin Institut za standardizaciju.
Iz Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) i Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo (OIML), čiji je BiH takođe član, kao ni iz Odjeljenja za sankcije diplomatske službe Evropske unije (EEAS) nisu do objave teksta odgovorili na upit RSE na isto pitanje.
Nisu odgovorili ni iz američkog Ureda za industriju i sigurnost (U.S. BIS) kakav će biti njihov odgovor na sporazum između agencije iz BiH i agencije iz Rusije koja je pod sankcijama.
Ko je potpisao sporazum?
Sporazum je potpisan tokom zasjedanja "Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju" u Sočiju, a "delegaciju BiH" činili su, isključivo, predstavnici iz Republike Srpske (RS).
Predvodio ih je ministar spoljne trgovine BiH Staša Košarac, kadar vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, koji je krajem novembra izazvao međunarodni skandal s nacističkim šljemom SS-divizije. Taj predmet uputio poštom na kancelariju međunarodnog visokog predstavnika u Sarajevu.
Memorandum o razumijevanju potpisali su direktor Instituta za standardizaciju BiH Aleksandar Todorović i direktor ruskog Rosstandarta Anton Šalajev, usprkos pozivima iz Brisela na usklađivanje spoljne politike BiH s Evropskom unijom.
Šta nakon memoranduma?
Ako se saradnja Instituta za standardizaciju BiH i ruske agencije Rosstandart proširi na razmjenu novca, sredstava, opreme, tehnologije, zajedničke obuke u područjima koja se odnose na vojne ili proizvode dvojne, civilno-vojne namjene ili korištenje laboratorija u Rusiji obuhvaćenih sankcijama, BiH bi mogla ozbiljno ugroziti svoje međunarodne odnose.
Posljedice bi mogle biti tzv. sekundarne sankcije prema BiH, slično onima koje su EU i SAD već primijenili na ruske banke, naftne kompanije, ograničenje pristupa fondovima ili suspenziju saradnje s BiH.
Savjet ministara i Predsjedništvo BiH više od mjesec dana nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa na upit o potpisivanje memoranduma, kao ni na to hoće li i mogu li suspendovati ovaj dokument.
Ministar spoljne trgovine BiH Staša Košarac i direktor Instituta za standardizaciju BiH Aleksandar Todorović nisu odgovarali na pozive RSE da govore o ovoj temi.
Iz Ambasade Rusije u Sarajevu pozdravili su potpisivanje memoranduma i "produbljivanje saradnje", te za iduću godinu najavili održavanje nove sjednice "Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije" u Bosni i Hercegovini.
Šta su moguće posljedice?
"Potpisivanje memoranduma jeste neuklapanje u politiku EU i kao takav je štetan po BiH u odnosu na EU i interese BiH za ulazak u punopravno članstvo, posebno u ovoj situaciji otvaranja pristupnih pregovora. Neki organ BiH bi taj akt trebao faktički da poništi", kazao je za Radio Slobodna Evropa Enver Halilović, bivši rektor Univerziteta u Tuzli koji je bio ambasador BiH u Moskvi.
BiH je, uz Srbiju, jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije provela sankcije prema Rusiji zbog protivljenja političkih predstavnika iz Republike Srpske, koji zagovaraju intenzivnije veze s Moskvom.
To je u više navrata kritikovano iz Brisela i Vašingtona, pri čemu su izričito imenovani kadrovi SNSD-a i predsjednik ove stranke Milorad Dodik, koji se od februara 2022. i početka pune ruske invazije na Ukrajinu više puta sastao sa Vladimirom Putinom.
"Rusija siatemski provodi politiku opstrukcije evroatlantskih integracija balkanskih zemalja, uključujući BiH. Dodik lično i rukovodstvo Republike Srpske su instrument u rukama ruske politike. Ovo što su uradili Dodikovi ministri [potpisivanje Memoranduma] se savršeno uklapa u tu rusku strategiju", kazao je za RSE Božidar Kovačević, bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi.
Zbog povezanosti s vojno-industrijskom mašinerijom, EU, SAD, Ujedinjena Kraljevina, Kanada, Australija i Japan, pored ostalih, uveli su sankcije Rosstandartu nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Brisel je uvrstio Rosstandart na listu institucija koje "direktno podržavaju rusku vojsku i vojnu industriju", dok je američko Ministarstvo trgovine ovoj agenciji dodijelilo status subjekta s najstrožim izvozno-kontrolnim režimom za izvoz tehnologije i stručne saradnje.
Cilj sankcija, kako se navodi, podrazumijeva ograničavanje rada ne samo kompanija koje proizvode oružje, već i onih koji omogućavaju funkcionisanje vojne industrije.
Memorandum je političko-tehnički dokument koji se može opisati kao pravno "siva zona" i "simbolički politički čin".
Nije riječ o međunarodnom sporazumu kojim bi se precizirale ugovorne obaveze, a iz novog dokumenta je izbačeno više elemenata koji su bili ugrađeni u memorandum potpisan 2014. godine, pored ostalog i stavka o obvezi čuvanja povjerljivih podataka.
Međunarodne ugovore moraju usvojiti Predsjedništvo BiH i državni Parlament.
(RSE) Foto: isbih.gov.ba