Razlog zbog kojeg sam podnio ostavku u Fudbalskom klubu Željezničar jeste to što nisam vidio jasnu poslovnu viziju, prvenstveno kod strateškog partnera, jer je on vodio procese, bio je glavni, ističe ekskluzivno za Sport Centar Haris Slato, doskorašnji direktor velikana s Grbavice.
U danima kad se "lome koplja" u i oko kluba, kad se raspravlja o raspadu projekta sazdanom oko Sanina Mirvića kao strateškog partnera, istup čovjeka koji je bio involviran u sve procese u svom, istina, kratkom mandatu (od februara do juna ove godine), ali mandatu ispunjenom krucijalnim dešavanjima vezanim za "Plave", vrijedno je svjedočanstvo za sve kojima je klub s Grbavice na srcu.
Kako bi se vraćali krediti?
"Tražilo se da se dižu krediti za koje ne vidim kako bi se vraćali. Pri tome, model poslovanja dizanja kredita da bi se isplatile plaće po meni je neprihvatljiv, kao čovjeku koji se bavi ekonomijom. Uslijedilo bi enormno povećanje obaveza, čega je mene bilo strah. To bi bilo jako opasno za Želju, jednačina s puno nepoznatih... U stilu 'moglo bi se desiti da upali, ali ako ne upali'? U tom slučaju, Željo je u velikom problemu, gotovo bezizlaznom, a strateški partner u svakom trenutku može samo da se pokupi i ode. I za mene je to bilo jednostavno neprihvatljivo i dao sam neopozivu ostavku", nastavlja Slato.
Zanimljivo, nastavlja, kad se odlučio na ostavku, niko ga nije pitao zašto je to učinio, već mu je samo sugerirano da se javno ne oglašava "da ne širimo negativne priče".
"Bila mu je bitna samo percepcija javnosti, a ne u kojem smjeru vodi klub. Jedino ga je zabrinulo to da ne istupam medijski, ne pravim, kako mi je rekao, negativnu sliku", kaže Slato. A kad je u pitanju kredit, potvrđuje da je upravo Mirvić bio taj koji je inicirao ideju o zaduženju kluba i to enormnom.
"Spominjao se kredit od blizu četiri miliona maraka, preciznije, oko 3,75 miliona", kaže Slato. Da li je taj kredit trebao biti vezan klupskom imovinom, kao garancijom? "U pitanju su bile mjenice, ali i garancije hipotekom. Bila bi sigurno tražena garancija hipotekom. Koliko sam informisan u pregovorima, trebala je hipoteka da se da", otkriva Slato. No, kaže da to nije realizirano, jer je on odstupio upravo kad se kredit trebao realizirati: "Kad sam doveden do kredita, ja sam morao da izađem. Nisam želio da učestvujem u tome".
Preduhitrio smjenu
Slato upravo Mirvićevu ostavku dovodi u vezu s tim da nije bilo kredita iz kojeg bi se izmirile postojeće obaveze u klubu. "Moj dojam je da je on dao ostavku kada je trebalo da se uplate zaostale plaće igračima", kaže Slato, napominjući uvjet koji su postavili Marko Marić i Ivan Prelec, nesuđeni sportski direktor kluba i trener Željezničara, da bi potpisali ugovore i nastavili s radom na Grbavici.
"Ljudi nisu to za sebe tražili, već su tražili samo da se izmire plaće igračima i uposlenicima kluba. Pošto nije bilo novca na računu, on je rekao i tvrdio na sastancima Uprave, kojima sam prisustvovao, 'imat ćete pare do kraja mjeseca, ne brinite'. Vjerovatno je mislio da će to biti novac iz kredita ili drugih izvora finansiranja, ali ne njegov", kaže Slato.
Pretpostavlja da bi se u slučaju da dugovanja ne bude izmirena (kao što nisu), Marić i Prelec povukli te (kao što jesu) bi to dovelo do toga da Mirviću na prvoj narednoj sjednici Skupštine, bude izglasano nepovjerenje. "To bi bio redoslijed koraka, izglasali bi mu nepovjerenje i smijenili bi Upravu. I da ne bi doživio to, da ga oni smijene, on je to prevenirao svojom ostavkom", smatra Slato.
S obzirom na to da je Slato podnio ostavku na mjesto direktora, da je odstupio i Mirvić, kao predsjednik Upravnog odbora, postavlja se pitanje ko danas vodi Željezničar, odnosno ko je ovlaštena osoba? "I tu se neodgovorno ponašao. Od momenta kad je izabran za predsjednika Uprave nije brzo reagirao, nije uopće predao, barem dok sam ja bio u klubu, nadležnom ministarstvu da se registruje on kao potpisnik, i ja kao tada imenovani direktor, kao potpisnik. Proveli smo vrijeme u nekom pravnom vakuumu. Poznato je da sam potpisivao na punomoć bivšeg predsjednika kluba Admira Tunovića, ali taj čovjek je razriješen tako da je i ta punomoć meni pravno upitna. A ko sad potpisuje dokumente, po čijem nalogu se objavljuju informacije iz kluba, ko šta radi, ja zaista ne znam. Ni meni to nije jasno. Ne postoji trenutno jasna hijerarhija u klubu, ali okej, ide sada ta sjednica Skupštine u ponedjeljak, izabrat će se neka uprava, da li prelazna, tranzicijska, krizna... Željo ima Skupštinu, ima Nadzorni odbor, znam da ti ljudi rade i traže rješenje za trenutne probleme. Međutim, ne može Skupština sad biti ta koja odlučuje o uplatama, isplatama i slično", kaže Slato.
Tvrdi da nakon njegovog povlačenja u klubu ne postoji nijedan drugi ovlašteni potpisnik. "Mene su zvali čak pozvali da potpisujem i nakon ostavke neke kredite, ja sam to odbijao, naravno. Bio je potreban legalni potpisnik, ja sam to odbio", kaže Slato. Naglašava da, kao čovjek koji se identificira sa Željezničarom, ne bi mogao nijednu stvar učiniti na štetu kluba, ali i generalno ne bi mogao raditi protiv kluba ili firme u kojoj je zaposlen. "Nisam bio uvjeren u njegov poslovni koncept. Imao je i sjajnih ideja, ali realizacija je bila jako svaka", kaže Slato.
Šta je bilo s Adidasom?
Jedna od njih bila je i saradnja s Adidasom, zvučno najavljena krajem maja iz kluba, saopćenjem da "FK Željezničar sa velikim zadovoljstvom i ponosom objavljuje da je klub postigao strateški partnerski sporazum sa kompanijom Adidas", ali ubrzo i izbrisana s klupskih društvenih mreža.
"S Adidasom se ozbiljno dogovaralo, i u načelu dogovorilo, ali ugovor se nikad nije potpisao, nije se konkretizovao. I to je isto jedan skandal. On je tu objavu napravio mimo mog znanja, iako sam ja izvršni direktor. Ja sam tražio da sve te stvari ide preko mene, pogotovo jer je to meni posao. Kao novinar, sigurno sam u prednosti u odnosu na njega kad govorim u komunikaciji u javnosti. On je to objavio mimo mog znanja, iako su ga iz kluba uvjeravali da ne prave tu objavu. On je to forsirao, da bi na kraju rekao ljudima iz Adidasa da su ga 'iz kluba forsirali da to uradi, da imamo neku pozitivnu objavu'. A zapravo, sve je bilo suprotno", kaže Slato.
Investicija i pozajmica nisu isto
Upozorava Slato da jasno treba razgraničiti termine kojima se baratalo u vezi Mirvića i njegovog statusa u klubu te finansijskih ulaganja, odnosno od "strateškog partnerstva" preko "investicija" do "pozajmice".
"Nisam član Skupštine i nisam donosio odluke o partnerstvu, a da jesam, ne bih glasao za ovakav model. Za mene je neprihvatljiva kamatna stopa od 15 posto. I to nije investicija nego posuđivanje u kojem on može vratiti taj novac u bilo kojem trenutku, u krajnjem slučaju ovrhom ili slično. Znači, Željo u tom slučaju samo gubi, garantuje povrat novca, a to, ponavljam, nije investicija", objašnjava Slato.
Kaže da zna da je prije njegovog dolaska u FK Željezničar, Mirvić posudio određena sredstva klubu, navodno oko 300.000 KM. "Informisan sam da je riječ o približno tolikoj sumi, ali ne znam tačno. Nisam imao čak ni pristup tim podacima, da li je to neko skrivao od mene ili ne, neću ulaziti u to. Za vrijeme mog dolaska nije posuđivao nikakav novac. Navodno je bilo nekih njegovih uplata, tako je govorio, direktno nekim ljudima, da li Savi ili nekome, sad ne znam, niti u kojem iznosu. Ono što znam, jeste da je klub platio Savu Miloševića koliko je bilo potrebno, koliko je bilo dogovoreno", kaže Slato.
Negativna reputacija
Kad je u pitanju struka, odnosno stručni štab, Slato spominje i posljednji primjer tandema iz Hrvatske - Marića i Preleca, što se također negativno odrazilo po reputaciju Željezničara.
"Ljudi su bili raspoloženi da rade zaista ozbiljnu stvar, ali im je previše obećano s njegove strane, a na kraju su saznali iz medija da on daje ostavku. Čak i taj dan su se oni čuli, razgovarali o budućim planovima, da bi samo sat kasnije iz medija saznali da je Mirvić dao ostavku", kaže Slato.
Šta je s finansijama?
Slato kaže da mu je Mirvić često govorio o "naslijeđenim dugovima".
"Mi smo naslijedili 2,7 miliona KM poreznih obaveza, ali se to vraća mjesečno u ratama od 21.000 KM i to se uredno izmiruje. A on je upravo bio taj s kojim sam se svađao. Kad treba pustiti doprinose, on kaže 'nemoj platiti', ja platim mimo njegove instrukcije, da ne bi izašao iz reprograma, onda se on naljuti. To nisam mogao prihvatiti", kaže Slato.
A kakva je sad finansijska situacija? "Sad smo u minusu 3,5 miliona, na plaće i prema dobavljačima, mimo poreza. Kasni se dvije i po plaće, nekima nisu ni za mart izmirene i tako dalje. To ga se nije doticalo", otkriva Slato. Kaže da su obaveze značajno nagomilane dolaskom većeg broja igrača i trenera u Mirvićevom mandatu. "On je doveo igrače tipa Galčeva, Nastića, Pejića, Huskovića... On je doveo najskuplje igrače našeg kluba, imamo bivšeg trenera Slavišu Stojanovića koji će primati plaću do augusta, prema sporazumu", kaže Slato.
Nizozemska grupa Kaže Slato da se Mirvić žalio da je zatekao loše igrače u ekipi, u čemu donekle ima pravo, ali da se ne smije skrivati iza njih. Navodi tako Slato primjer "nizozemske grupe", odnosno trojice igrača iz ove države u redovima Želje. "Nijedan trener nije rekao ništa pohvalno za njih, osim za Seedorfa. To nizozemska grupa je bila jako loša, ali i on je povukao loše poteze, s izuzetkom Pejića i Bičakčića", kaže Slato.
