SNSD BLOKIRA EU PUT, ALI NI HDZ NIJE NEVIN: Košarac ucjenjuje cijelu državu
Na evropski put Bosne i Hercegovine ponovo se obrušilo kamenje, opstrukcija se i dalje itekako isplati SNSD-u, dok zemlja tone u sve dublju krizu
Uslovi koje moramo isporučiti Bruxellesu kako bismo zvanično počeli pregovore i dobili datum prve Međuvladine konferencije već odavno su poznati: izabrati glavnog pregovarača i usvojiti zakone o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Sudu BiH.
Usklađenost zakona
Ambasador Luigi Soreca, šef Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH, jasno je istakao da zakoni moraju biti usklađeni sa evropskom stečevinom.
- Očekujemo da dva zakona budu usvojena i da budu u cijelosti u skladu sa standardima EU. Očekujemo da budu usklađeni. Nećemo podržati usvajanje bilo kakvih zakona, jer su oni preduslov koji se mora isporučiti Evropskoj komisiji kako bi se utvrdio pregovarački okvir. A to će se desili samo ako su zakoni u potpunosti usklađeni sa EU standardima, poručio je ambasador Soreca.
No, na evropski put Bosne i Hercegovine ponovo se obrušilo kamenje. Novi pokušaj sjednice Vijeća ministara BiH ostao je samo pokušaj. Na dnevnom redu sjednice zakazane za jučer trebali su se naći Prijedlog odluke o uspostavi ureda glavnog pregovarača BiH s EU kao privremenog tijela VMBiH u drugom krugu glasanja, te nacrti zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH. Državni ministri iz SNSD-a, ministar finansija i trezora Srđan Amidžić i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac, ponovo su oborili dnevni red.
- Gubimo i ovu godinu. SNSD blokira. To je jedna neevropska, antievropska stranka koja instrukcije dobiva iz drugih neevropskih izvora. HDZ moram pomenuti u ovom kontekstu. Koliko god predsjedavajuća Borjana Krišto željela da se desi nešto na evropskom putu, ovo je trenutak kad je pitamo da li će i zašto neće u narednom periodu imenovati ministra sigurnosti iz reda opozicije iz RS-a, kako bismo deblokirali Vijeće ministara i naš evropski put. HDZ je saučesnik u ovom procesu, koliko god tvrdili da to nisu. SNSD blokira, ali alat za blokadu im je uručio HDZ već godinu blokirajući proces koji je započeo u Parlamentu i koji ima potrebnu većinu, istakao je ministar komunikacija i prometa Edin Forto (Naša stranka).
Ocijenio je da je ova godina izgubljena kada je riječ o evropskom putu BiH, ali i da se ne smije odustati. Naredna sjednica VMBiH trebala bi biti održana 16. decembra. Evropsko vijeće zasjeda 18. i 19. decembra. A iz SNSD-a su se, ponovo i očekivano, obrušili na visokog predstavnika u našoj zemlji Christiana Schmidta.
- Mislim da je istrošena sarajevska žvaka da SNSD nešto blokira. SNSD vodi odgovornu politiku, samostalnu i ono što cijenimo da bi bilo korisno za sve u BiH jeste da se odlučimo između suvereniteta institucija u BiH i međunarodnog protektorata. Cijenimo da je u skladu sa Ustavom da Parlamentarna skupština donosi zakone, a ne pojedinci, ustvrdio je ministar Staša Košarac.
Dodao je i da je potrebno počistiti sve one odluke koje je donio visoki predstavnik. Podvukao je i da glavnog pregovarača treba da imenuje Vijeće ministara, da to treba da bude Srbin iz RS-a i iz SNSD-a. Obrušio se i na predsjedavajućeg Doma naroda BiH Kemala Ademovića (NiP), rekavši da je EU put zaustavljen 5. juna, kada je glasao protiv Zakona o VSTV-u. Obrušio se na trojku, na bivšeg američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja, te na opoziciju iz RS-a. Mane je našao i ministru pravde BiH Davoru Bunozi iz HDZ-a. Naglasio je i da je uslovljavanje neprihvatljivo. Njegov stranački drug Srđan Amidžić rekao je da tačke nisu bile usaglašene i da se o njima nije moglo raspravljati.
- Imali smo 32 druga otvorena pitanja o kojima smo mogli najnormalnije da odlučujemo, tvrdio je Amidžić.
Ministar Bunoza je iskazao žaljenje što nije bilo konsenzusa. Smatra da su nacrti zakona vrlo dobri i strogi. Istakao je da je saglasan da nije uredu da postoji država u kojoj stranac može nametnuti zakone, ali da se to ne reguliše Zakonom o VSTV-u.
- Nažalost, politička volja je izostala, rekla je predsjedavajuća Krišto.
Istakla je da je prošli put izgovor bio da se nacrti zakona ne mogu razmatrati, jer su došli kasno. Jučer su opravdanja bila drugačija: nema smisla razmatrati zakone jer ministar nije sazvao neku radnu grupu, dok se, naglasila je Krišto, pred medijima pričalo o visokom predstavniku. Osvrnula se i na državnog ministra odbrane i svog zamjenika Zukana Heleza (SDP), kazavši da je na Kolegiju poručio da nije za to da na dnevnom redu bude Odluka o uspostavi Ureda glavnog pregovarača. Zaključili su da će otvoriti raspravu na sjednici. Helez je na sjednici podržao predloženi dnevni red. Ali, ministri iz SNSD-a to nisu učinili.
- Svako neka pokaže svoju političku volju i odgovornost za sve ono što je pred nama i što je naš posao, istakla je Krišto.
Spisak želja
A osim očigledno propuštene prilike da konačno napravimo važan iskorak ka zvaničnom otvaranju pregovora, upitno je i da li će naša zemlja uspjeti povući prvu tranšu sredstava iz Plana rasta. Reformska agenda je usvojena u Bruxellesu, a za narednu stepenicu potrebno je ratificirati dva sporazuma: ugovor o instrumentu i ugovor o zajmu. Na potezu je Ministarstvo finansija i trezora, pod kontrolom SNSD-a. Ministar Košarac nedavno je poručio da je Plan rasta tek zbir želja.
- Tu neće biti nikakvog pomaka dok se iz pravnog prometa ne povuku odluke lažnog visokog predstavnika. Do tada, besmisleno je raspravljati o Planu rasta, rekao je Košarac za RTRS.
A iz Njemačke poruke da će 2025. biti još jedna izgubljena godina, a pregovori neće početi.
- Uzimajući u obzir da je 2026. izborna godina, malo je nade da će biti bolje, ističe dr. Soeren Keil sa Univerziteta u Passau.
Kada je riječ o Reformskoj agendi, na EK-u i državama članicama je da odluče hoće li se novac isplatiti. Dr. Keil objašnjava da je ideja bila da će Agenda rezultirati konkretnim djelovanjem koje će biti nagrađeno isplatom novca.
- Malo je vjerovatno da će EU osloboditi novac bez konkretnih zakona i plana za njihovu provedbu. Nažalost, opstrukcija se i dalje isplati SNSD-u i Bosna se sve više udaljava od EU i dublje ulazi u krizu, zaključuje dr. Keil.
Izvor: Oslobodjenje.ba