Složena situacija za Evropu, sve zavisi od Amerike i Rusije
Iako postoje očekivanja da bi sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku mogli biti okončani, sagovornici u emisiji „Globalno“ ocjenjuju da do trajnog i pravičnog mira vjerovatno neće doći ni tokom 2026. godine.
O aktuelnim geopolitičkim odnosima i perspektivama svjetske bezbjednosti govorili su karijerni diplomata Branka Latinović, Dragoslav Rašeta iz inicijative „Novi treći put“ i sociolog Vladimir Vasić.
Rezimirajući 2025. godinu, gosti emisije „Globalno“ ocijenili su da je svijet obilježio trend modernog imperijalizma. Evropa, smatraju, ima sve manji uticaj u ključnim globalnim procesima, dok je istovremeno sve manje iskrena prema Ukrajini.
"Godinama podržavaju taj nesrećni rat i godinama čini mi se pokušavaju da sabotiraju dogovor između Rusa i Amerikanaca. Ta se činjenica reflektuje i na nas, na Srbiju i BiH, ako nas iko išta pita ovdje, i vidimo da je društvo dosta polarizovano, dosta podijeljeno.
Imate taj sociološki fenomen gdje prosto traži od vas savremeno društvo da budete na nečijoj strani. Ne možete da budete neutralni, da kažete - ja sam za mir." - jasan je Vasić
Narativ prema kojem se svako ko ne prihvata ruske uslove proglašava protivnikom mira, prema ocjeni Branke Latinović, dio je dugogodišnje strategije Moskve. Suštinski problem, kaže, jeste izostanak direktnog dijaloga Rusije sa Evropom i Ukrajinom, što dodatno produbljuje krizu.
"To je pre svega ruski narativ i on je prisutan od onih istambulskih pregovora kada je bio na pomolu sporazum, pa je onda Evropa, odnosno Džonson upozorio ukrajinsku stranu koje su opasnosti toga, i u osnovi to se ponavlja i sada.
I vidimo da se ta otvorena pitanja proširuju ne samo na pitanje aneksije teritorije, ne samo da Ukrajine ne ode u NATO, tu je i jedno otvoreno pitanje veličine Ukrajinskih snaga, što je bilo sporno i tokom tih istambulskih pregovora itd.
Znači, "ako nećeš onako kako ja hoću, ti nisi za mir ti si za rat", a poenta je da nema direktnog dijaloga ni sa Evropom ni sa Ukrajinom, što se tiče Rusije"
U protekloj godini po prvi put su jasno isplivale ideološke razlike između Starog i Novog svijeta. Odnosi Sjedinjenih Američkih Država i Evrope, kako ocjenjuje Rašeta, postali su znatno zategnutiji.
"Vidimo da Amerika po prvi put postavlja kao strateški interes da ona bliže sarađuje sa državama u Evropi koje su ideološki bliže ovoj administraciji.
Tu su se spominjale i Mađarska, Poljska i Slovačka, dok se dovodi u pitanje tradicionalna veza sa Francuskom, sa V. Britanijom, sa nemačkom pre svega, gde smo videli direktna mešanja pred izbore"
Globalna previranja, međutim, ne ostaju bez posljedica ni na ovim prostorima. U Bosni i Hercegovini se još od rata, upozorava sociolog Vladimir Vasić, sistematski manipuliše strahom, a političke elite globalne sukobe koriste za produbljivanje unutrašnjih podjela.
Ratovi u Ukrajini i drugim dijelovima svijeta najdirektnije se reflektuju na život običnih građana, zbog čega je njihovo zaustavljanje od ključne važnosti. Čak i mir koji je sklopljen u Gazi nije trajan smatra Latinović.
"Mislim da je najbitnije da se tu održi primirje i da će tu biti pritisaka i od strane američke administracije, pre svega da ne dođe do neke eskalacije, koja bi otvorila prostor za neke druge intervencije, tu mislim na Iran.
Vrlo je delikatno ko će i kako obaviti to pitanje razoružanja jer mislim da bez toga nema dugoročne stabilnosti u pojasu Gaze"
Sagovornici poručuju da nada u mir postoji, ali da je jednako važno šta dolazi poslije primirja.
Upravo u 2026. godini, koju vide kao presudnu, ključnim smatraju pitanje kako i pod kojim uslovima će narodi živjeti nakon prestanka sukoba.
Bez stabilnosti, bezbjednosti i jasnih političkih rješenja, upozoravaju, ni mir ne može biti trajan.
(BN)