Skoro svi srčani i moždani udari dešavaju se zbog ova četiri faktora rizika

Srčani i moždani udar rijetko se događaju iznenada i bez očitih prethodnih naznaka. Prema opsežnoj studiji koja je obuhvatila zdravstvene podatke više od devet miliona odraslih osoba u Južnoj Koreji i SAD-u, gotovo svaka osoba koja doživi teški kardiovaskularni događaj prethodno je imala barem jedan od četiri ključna faktora rizika, piše ScienceAlert.

Riječ je o visokom krvnom pritisku, povišenom holesterolu, visokoj razini šećera u krvi te pušenju, bilo sadašnjem ili bivšem. Analiza je pokazala da je ova skupina faktora prethodila u čak 99 posto svih zabilježenih kardiovaskularnih događaja tokom dugotrajnog istraživanja.

Zanimljivo je da je čak i kod žena mlađih od 60 godina, demografske grupe koja se smatra najmanje rizičnom, više od 95 posto srčanih ili moždanih udara bilo povezano s barem jednim od navedenih faktora.

Visoki pritisak kao najveća prijetnja za srčani udar

Među navedenim faktorima, visoki krvni pritisak istaknuo se kao najčešći uzrok. Podaci iz SAD-a i Južne Koreje pokazuju da je više od 93 posto osoba koje su doživjele srčani udar, moždani udar ili zatajenje srca prethodno patilo od hipertenzije.

Upravo zbog toga, kontrola krvnog pritiska mogla bi biti ključna u prevenciji ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti.

Važnost kontrole promjenjivih faktora

“Smatramo da studija vrlo uvjerljivo pokazuje da je izloženost jednom ili više neoptimalnih faktora rizika prije ovih kardiovaskularnih ishoda gotovo 100 posto”, izjavio je kardiolog Philip Greenland sa Sveučilišta Northwestern.

“Cilj je sada više raditi na pronalaženju načina za kontrolu ovih promjenjivih faktora rizika, umjesto da se skreće s puta u potrazi za drugim faktorima koji nisu lako izlječivi i nisu uzročni”, dodao je.

Autori studije ističu kako njihovi rezultati osporavaju nedavne tvrdnje o porastu “prikrivenih” kardiovaskularnih događaja koji se navodno javljaju bez prisutnosti poznatih faktora rizika. Smatraju da su ranija istraživanja možda propustila neke dijagnoze ili zanemarila nivoe rizika koje su bile ispod praga za kliničku dijagnozu.

U popratnom uvodniku, kardiologinja Neha Pagidipati sa Sveučilišta Duke, koja nije učestvovala u istraživanju, naglasila je da ovi rezultati potvrđuju važnost upravljanja zdravstvenim rizicima prije nego što dovedu do ozbiljnih i potencijalno smrtonosnih posljedica.

“Možemo – i moramo – bolje”, zaključila je. Studija je objavljena u časopisu Journal of the American College of Cardiology.