U SARTR-u premijera priče o emancipaciji žena i borbi za vlastite želje
Nova premijera u SARTR-u, kako navode iz ovog teatra, istražuje proces osvajanja slobode jedne žene, o njenom razvoju i emancipaciji i ostvarenju potreba i želja uprkos uticajima sredine i tradicije, a reprizna izvođenja planirana za 25. i 27. mart.
U predstavi igraju Selma Alispahić, Hana Zrno, Ana Mia Milić, Džana Džanić, Sead Pandur, Matea Mavrak i Faruk Hajdarević.
Scenografiju i kostimografiju potpisuje Monika Močević, scenski pokret Emir Fejzić, dok muziku komponuje Tihomir Radić.
Govoreći o procesu rada, reditelj Luka Jovanov istakao je da je predstava nastajala kroz intenzivan zajednički istraživački proces, koji je za njega predstavljao kontinuirano učenje i umjetničko sazrijevanje
"Naizgled jednostavna priča nosi slojevitost koja je zahtijevala precizan i posvećen scenski rad, te da se bavi temama koje su neizbježne i univerzalno prepoznatljive", naglasio je Jovanov.
Autorka teksta Teodora Marković ukazala je na to da završetkom pisanja tekst prestaje biti isključivo njen, te da je ansambl SARTR-a zajedno sa saradnicima od njega stvorio novo umjetničko djelo.
"'Preobrazba' je nastala iz lične potrebe da progovori o nepravdama kroz koje prolazi žensko tijelo i biće, opisujući tekst kao svojevrsni krik, ali i poziv na prepoznavanje i razumijevanje tih iskustava. Poseban segment rada odnosio se na tjelesnost i scenski pokret", istakla je ona.
Kako je pojasnio Emir Fejzić, predstava je razvijana kroz istraživanje pokreta i gesti, pri čemu su sitne fizičke radnje igrale ključnu ulogu u izgradnji likova i oblikovanju scenskog izraza.
Prvakinja Sarajevskog ratnog teatra Selma Alispahić, koja igra majku glavne junakinje ističe da predstava govori o naslijeđenim obrascima ponašanja, transgeneracijskim traumama koje mi svi nosimo, nešto što je obilježeno u naš DNK, a kada mi s tim u ovakvoj sadasnjosti živimo, nastojimo se nositi s tim.
"Tekst je veoma savremeno pisan, zanimljive je strukture. Mišljenja sam da se jasno obraća današnjoj publici čije je i pamćenje i sjećanje vrlo fragmentarno. Ekipa koja se okupila oko teme divna, iako je u pitanju ženska tema, u predstavi igraju i muškarci koji utiču na naše ženske živote. Savremena tema u kojoj se svi mogu pronaći", pojasnila je Alispahićeva.
Glumica Hana Zrno naglasila je važnost teme i mogućnosti identifikacije, ističući da predstava prati ženu kroz različite faze života i otvara pitanje prava na nepristajanje na duboko ukorijenjene društvene obrasce.
Specifičnost predstave ogleda se i u glumačkoj strukturi, gdje Ana Mia Milić, Džana Džanić i Matea Mavrak zajednički grade jedan lik - glas koji se kroz predstavu transformiše iz podrške u osudu, iz pojedinačnog u kolektivni, reflektujući pritiske društva i patrijarhalnih normi, a ovaj pristup, kako su istakle, otvara prostor za propitivanje uloga i očekivanja koja se nameću ženama.
Faruk Hajdarević ukazao je na značaj praizvedbe savremenog dramskog teksta, naglašavajući njegovu otvorenost za različite interpretacije i buduće scenske postavke, istaknuo je da priča jeste ženska ali je i univerzalna jer prevazilazi spolna određenja, navodeći da živimo u gradu i državi, gdje nažalost znamo kakav je odnos prema ženama, lako zaboravljajući slučajeve femicida, u jeku svih ovih događanja.
Kompozitor Tihomir Radić istakao je da muzika predstave oslonjena na sirove i reducirane elemente, koji prate i pojačavaju osnovne tematske slojeve.
Maja Salkić, direktorica SARTR-a, naglasila je kontinuitet podrške mladim autorima, ističući da predstava tematizuje savremeni društveni kontekst koji, uprkos deklarativnoj demokratičnosti, i dalje generiše snažne pritiske, naročito prema ženama.
"Predstava 'Preobrazba: Geneza jednog propadanja' bavi se pitanjima odrastanja, društvenih normi, patrijarhalnih obrazaca i lične odgovornosti. U njenom fokusu je žena suočena sa sistemom koji oblikuje, ograničava i potiskuje individualnost, otvarajući pitanje mogućnosti promjene i cijene koju ona nosi", navedeno u saopštenju SARTR-a.