Sarajevski Srbi su okosnica Republike Srpske
ISTOČNO SARAJEVO - U Kulturnom centru Istočno Novo Sarajevo večeras su prikazani dokumentarni filmovi Snježana Lalovića „Egzodus-ponovo“ i Dragana Elkčića „Krst-ić“ povodom 30 godina od egzodusa Srba iz Sarajeva nakon potpisivanja Dejtonskoj mirovnog sporazuma iz opština koje su dolaskom i potpisivanjem mira pripale Federaciji BiH
Elčićev film "Krstić" snimljen je 1996. godine i prati potresne scene egzodusa Srba iz Sarajeva nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a dobitnik je prve nagrade na festivalu "Zlatni vitez" u Minsku.
"Egzodus ponovo" se takođe bavi ovom istorijskom tematikom, dokumentujući događaje koji su obilježili početak 1996. godine u opštinama kojesu pripale federalnom Sarajevu.
I jedan i drugi dokumentarni film prate potresne scene Srba koji sui odbranili opštine tadašnjeg Srpskog Sarajeva i odlaze ostavljajući sve što su generacijama stvarali i oni i njihovi preci i zajedno sa sobom nose svoje mrtve ne znajući ni sami gdje će naći novi dom.
Film „Krst-ić“ akcenat stavlja na iseljavanje Srba sa Grbavice i iznođenje krsta i kovčega mrtvih koji su dali svoje živote za Republiku Srpsku. Akcenat je takođe na odlasku Srba u Bratunac gdje zakopavaju svoje mrtve.
Ove potresne biblijske scene morale bi da se prenose na mlađe generacije i uvrste u knjige istorije.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić rekao je nakon 30 godina od egzodusa sarajevskih Srba da u ovoj sedmici obilježavamo a i u zadnjih mjesec dana veoma značajnih datuma za sarajevske Srbe i Republiku Srpsku.
-U ovoj sedmici su značajne aktivnosti i pokušavamo da mlađim generacijama predstavimo šta se dešavalo prije tri decenije. Ljudi koji su to prošli dobro znaju šta su preživjeli i oni i njihove porodice i njih ne treba podsjećati jer oni to zaboraviti neće , ali su daleko bitnije generacije nakon njih koje nisu svjesni šta se dešavalo- ocijenio je Ćosić.
On je dodao da i djeca u tom periodu nisu bila svesna šta se dešavalo kao ljudi koji su iza sebe ostavili čitave živote da bi krenuli u neizvjesnost radi stvaranja Republike Srpske.
-Evo došli smo do Istočnog Sarajeva i Srbi Sarajeva su se rasejali širom Republike Srpske, Srbije i cijele zemaljske kugle. Ne postoji mjesto gdje Srbi Sarajeva sebe nisu utkali i to su ljudi koji su svuda na zemaljskoj kugli i cijeli svijet je njihov grad- rekao je Ćosić i dodao da oni nakon Sarajeva grade na mnogim mjestima nova ognjišta širom cijelog svijeta .
On je dodao da sarajevskre Srbe sreće svuda gdje putuje, da ga je nedavno zvala žena iz Australije koja živi pored Sidneja, da se Sarajeva sjeća sa sjetom i tugom.
-Mi moramo da obilježavamo ove značajne datume, da obilježimo tri decenije od egzodusa da bi ljudima pokazali kako će obilježiti 40, 50 i više godina od ekzodusa i podsjećatri se na korjene odakle su došli, na istinske korjene iz Sarajeva- poručio je Ćosić.
Na pitanje da li Republika Srpska i njene institucije u dovoljnoj mjeri posvećuju pažnju Srbima Sarajeva i onoime što su dali za Srpsku, Ćosić kaže da rukovodstvo Republike Srpske i Republika Srpska su svjesni žrtve koju su sarajevski Srbi utkali u stvaraljnje Srpske.
-Međutim, da može bolje, sigurno može bolje. Ima stvari koje trebamo neprestano unapređivati, ima stvari na koje trebamo neprestano podsjećati i graditi. I mi u Istočnom Sarajevu sigurno možemo zbog ovopg grada i ljudi u njemu, možemo bolje i ljudi koji vode Republiku Srpsku mogu bolje. Ipak treba odati priznanje , jer da nije bilo Republike Srpske koja je svjesna žrtve Srba Sarajeva, sigurno ne bi ni Istočno Sarajevo danas ovako izgledalo. Trebamo biti energičniji i jači, a da je Republika Srpska svjesna značaja Srba Sarajeva, sigurno jeste- smatra Ćosić.
Filmovi će biti prikazani i u srijedu, 11. marta, u Centru za kulturu Trnovo u 17.30 časova.
Prikazivanje filmova organizovala je i organizuje Gradska uprava Istočno Sarajevo u saradnji sa Kulturnim centrom Istočno Novo Sarajevo i Kinotekom Republike Srpske, a ulaz na sve projekcije je slobodan.
Masovni egzodus sarajevskih Srba zvanično je počeo 17. februara 1996. godine iz srpskih sarajevskih opština koje su nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma pripale Federacije BiH i trajao je gotovo do kraja marta.
Procjenjuje se da je 120.000 do 150.000 Srba napustilo svoje domove u opštinama Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Rajlovac, Grbavica i Novo Sarajevo, a jedan od najpotresnijih aspekata bila je ekshumacija i prenošenje posmrtnih ostataka upokojenih na teritoriju Republike Srpske.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.