Sarajevska hagada nedostupna za posjetu zbog tehničkih poteškoća
Kako je dalje pojašnjeno, javnost biti pravovremeno informisana o ponovnom izlaganju Sarajevske hagade putem internet stranice i službenih kanala komunikacije muzeja.
"Sarajevska hagada", čuveni jevrejski rukopisni oslikani kodeks, koji potiče iz srednjovјekovne Španije, u Zemljskom muzeju u Sarajevu čuva se od 1894. godine.
Sarajevska hagada sastoji se od 142 lista pergamene veličine 16,5 x 22,8 cm, izrađene od izvanredno istanjene i izbijeljene teleće kože.
"Na prva 34 lista nalazi se 69 minijatura koje nadahnuto prikazuju stvaranje svijeta, egipatsko ropstvo, izlazak iz Egipta pod Mojsijevim vodstvom i dalje, sve dok status vođe Jevreja nije preuzeo Jošua, sin Nunov. Posljednje četiri minijature predstavljaju izuzetak u smislu da nemaju direktan biblijski karakter. Na sljedećih 50 listova nalazi se tekst Hagade pisan s obje strane kvadratnim hebrejskim pismom srednjovjekovnog španskog tipa. Posljednju cjelinu knjige čini naknadno uneseni pjesničko-obredni dodatak, koji sadrži po nekoliko pjesama najslavnijih pjesnika hebrejske književnosti iz njenog tzv. zlatnog doba (10–13. stoljeće), kao što su: Jehuda Halevi, Jichak ben Jehud ibn Gijat, Salomon ibn Gevriola, Abraham ben Meir ibn Ezra i drugi", navodi se na intrnet stranici muzeja.
Otkrivanje Sarajevske hagade među ondašnjim istoričarima umjetnosti, navedeno je u nastavku, izazvalo je veliko interesovanje jer je ona predstavljala jedan od rijetkih dokaza da je i kod Jevreja, i pored stroge zabrane iz Božijih zapovijedi (Ne čini sebi lika rezana niti kakve slike... Izlazak 20, 4), bilo zastupljeno, i to na vrlo visokom umjetničkom nivou, figuralno prikazivanje ljudskih i životinjskih likova.
"Na osnovu stilske analize iluminacija i minijatura sa njenih stranica utvrđeno je da je knjiga nastala u srednjovjekovnoj Španiji, u oblasti nekadašnje kraljevine Aragon, najvjerovatnije u Barseloni oko 1350. godine - moguće kao dar za vjenčanje članova dvije poznate familije Šošan i Elzar, jer se njihovi grbovi: štit sa rozetom / ružom (hebr. - shoshan) i krilom (hebr. - elazar) nalaze na stranici na kojoj je i grb grada Barselone", stoji dalje u opisu Sarajevske hagade.