U Rusiji se produbljuje kriza sa gorivom. Napadi ukrajinskih dronova na naftne rafinerije prekinuli su snabdijevanje u više regiona. To bi mogao da bude tek početak.
Pritisak na tržište goriva nastaviće da raste u narednim mjesecima. Ako se intenzitet napada dronovima ne smanji i oštećene rafinerije ne budu mogle da obnove normalan rad, postoji opasnost da se lokalni prekidi pretvore u sveobuhvatnu krizu, piše Deutsche Welle (DW).
Prema javno dostupnim izvorima koje je analizirala DW, u posljednje dvije sedmice došlo je do prekida u snabdijevanju gorivom u više od deset ruskih regiona. Benzinske pumpe djelimično su uvele ograničenja ili su u potpunosti obustavile prodaju benzina.
Situacija na anektiranom Krimu posebno je problematična. Nestašica goriva nastala je zbog napada dronovima kojima je blokiran saobraćaj na takozvanom „Novoruskom auto-putu“. Ta saobraćajnica povezuje poluostrvo Krim s ruskom Rostovskom oblašću i predstavlja važan pravac za dopremanje goriva.
Ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju, Mihajlo Fedorov, te napade na transportne pravce između Krima i Rusije nazvao je „logističkim lokdaunom“. To je prisililo ruske okupacione vlasti na poluostrvu da uvedu stroge mjere.
Benzin „super“ sada se može nabaviti samo uz bonove za gorivo. Prema navodima lokalnih medija, veliki lanci benzinskih pumpi već više od seedmicu dana ne prodaju ga privatnim osobama. Običan benzin, koji nije prikladan za sva vozila, dostupan je samo u količinama do najviše 20 litara. Zbog toga se već razvilo crno tržište.
Prije nekoliko dana, 15 benzinskih pumpi u Krasnodarskoj oblasti na ruskom kopnu obustavilo je prodaju goriva. To na prvi pogled ne djeluje kao mnogo, s obzirom na to da, prema podacima lokalnih vlasti, u tom regionu radi oko hiljadu benzinskih pumpi. Međutim, građani se na društvenim mrežama žale da benzina redovno nestaje i na pumpama koje nisu najavile obustavu prodaje.
Oni smatraju da je razlog povećani priliv vozača sa Krima koji dolaze u Krasnodarsku oblast kako bi natočili gorivo. Guverner Krasnodarske oblasti Venjamin Kondratjev opisao je situaciju kao "tešku“ i govori o "vještački izazvanoj navali“.
Nestašica goriva, iako u manjem obimu, pogađa gotovo čitavu zemlju. U centralnoj Rusiji zabilježeni su problemi u Kurskoj, Belgorodskoj, Rjazanjskoj i Orolskoj oblasti, gdje je na pojedinim benzinskim pumpama došlo do nestašica. Pojedinačne pritužbe stižu čak i iz Moskve i Moskovske oblasti.
Problemi postoje i na sjeverozapadu zemlje – u Sankt Peterburgu, kao i u Lenjingradskoj, Pskovskoj, Novgorodskoj i Murmanskoj oblasti, te u Kareliji. Nestašice se prijavljuju i iz Sibira i ruskog Dalekog istoka.
U većini slučajeva riječ je o manjim benzinskim pumpama, koje nisu povezane s naftnim kompanijama. Zbog toga se još ne može govoriti o ozbiljnoj krizi. Međutim, broj pritužbi raste, a cijene benzina već neko vrijeme na sedmičnom nivou rastu i do 0,5 odsto.
Rusija se gotovo svake godine suočava s manje ili više izraženim nestašicama goriva. Tokom ljeta tradicionalno raste potražnja za benzinom i dizelom zbog poljoprivrednih radova i sezone godišnjih odmora. Istovremeno, naftne rafinerije tada sprovode planirane radove na održavanju.
Tokom 2024. i 2025. godine te faktore dodatno su pojačali ukrajinski napadi dronovima, što je dovelo do kriza većih od uobičajenih. Tokom 2026. počeli su da se pojavljuju znaci krize i prije nego što su sezonski faktori u potpunosti počeli da utiču, jer su napadi dronovima počeli ranije i očigledno postali efikasniji.
Prema procjenama agencije Blumberg, samo u maju osam od deset najvećih ruskih naftnih rafinerija bilo je meta napada dronovima. Neke od njih, poput rafinerija kompanije Lukoil u Nižnjem Novgorodu i Permu, već su više puta bile napadnute.
Jaroslav Kabakov, direktor strategije u finansijskoj kompaniji Finam sa sjedištem u Moskvi, kaže da napadi više ne pogađaju samo primarnu preradu nafte kao prethodnih godina, već i sekundarna postrojenja za proizvodnju benzina i dizela.
"Njihova popravka traje mjesecima i dodatno je otežana sankcijama koje ograničavaju isporuku opreme“, objašnjava on.
Ruske statistike o proizvodnji goriva uglavnom su tajne.
Ipak, objavljeni podaci ukazuju na značajan pad u odnosu na prošlu godinu.
Prema podacima Rosstata, proizvodnja naftnih derivata u aprilu 2026. pala je za devet odsto u odnosu na april 2025. godine. U maju je, prema procjenama Blumberga, pad bio još izraženiji i iznosio je 13 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Centra za energetska istraživanja (CREA), rafinerija kompanije Rosneft u Tuapseu posebno je teško pogođena napadima.
Između januara i maja 2026. godine smanjila je izvoz naftnih derivata za 73 procenta u odnosu na prethodnu godinu. CREA procjenjuje da gubici od izvoza iznose oko 1,7 milijardi evra.
Učesnici na tržištu upozoravaju da bi, ukoliko ruske rafinerije nastave da ispadaju iz pogona, moglo doći do sistemske nestašice goriva.
"Značajna nestašica trenutno se osjeća samo na Krimu. U ostatku Rusije još postoje rezerve, ali sadašnje zalihe nisu dovoljne. Ako se situacija ne popravi, do kraja jula ili početka avgusta nestašica će pogoditi mnoge druge oblasti“, izjavio je izvor s tržišta goriva za ruski list "Komersant“.
Još prije eskalacije krize, rusko Ministarstvo energetike osnovalo je 8. juna "sektorski štab“ koji bi trebalo da obezbijedi "stabilan i efikasan rad kompletnog energetskog kompleksa zemlje“.
Međutim, još nije jasno koje će konkretne mjere taj štab preduzeti.
Vlasti su prethodno uvele zabranu izvoza benzina, što se i ranije povremeno događalo, a zatim i zabranu izvoza kerozina, što predstavlja presedan. Na Međunarodnoj robnoj i sirovinskoj berzi u Sankt Peterburgu ponuda benzina iz Bjelorusije značajno je povećana.
Očekuje se rast cijena goriva kao i prošle godine, ali ne dramatičan, jer maloprodajne cijene benzina u Rusiji država strogo reguliše. Pojedine nezavisne benzinske pumpe i manji lanci mogli bi privremeno da obustave poslovanje kako bi izbjegli gubitke. Situacija na Krimu vjerovatno će ostati problematična, osim ako ukrajinska vojska ne prekine svoj "logistički lokdauna“.
"Napadi dronovima iz Ukrajine uzrokuju značajne troškove ruskom naftnom sektoru. Oni ometaju rad i smanjuju kapacitete rafinerija, povećavaju troškove popravki i bezbjednosnih mjera, te stvaraju logistička uska grla“, kaže stručnjak CREA, Isak Levi.
Istovremeno, prema njegovim riječima, šteta za rusku državu još se drži u granicama. Nafta koja ne može da se preradi u zemlji, izvozi se u inostranstvo. Sve dok rat na Bliskom istoku nastavlja da destabilizuje svjetsko tržište, uslovi za takav izvoz ostaće povoljni.
Ukrajinski dronovi napadaju i rusku izvoznu infrastrukturu, ali ti napadi do sada nisu imali značajniji uticaj na njen rad. Prema podacima Blumberga, ruski izvoz nafte morskim putem početkom juna dostigao je najviši nivo od početka rata.
