Riješena misterija Krvavih vodopada (FOTO, VIDEO)
Nalazi se u suvim dolinama Mekmardoa, ogromnoj zaleđenoj pustinji u kojoj se povremeno iz blještavo bijele mase Tejlorovog glečera iznenada izliva mlaz tamnocrvene tečnosti.
Krvavi vodopadi, poznati prirodni fenomen, od njihovog otkrića 1911. godine, kada ih je zabilježio australijski geolog Tomas Grifit Tejlor, podstiču naučne spekulacije.
U ovim surovim i hladnim predjelima svjetlost rijetko stiže, a temperature su u debelom minusu, prenosi RTS.
Niz posmatranja sprovedenih od 2018. godine razjasnio je ključne nedoumice, uključujući porijeklo crvenkaste boje i način na koji voda ostaje u tečnom stanju na temperaturama od gotovo minus 20 stepeni Celzijusa.
Novo istraživanje, koje je objavljeno u časopisu "Antartic Science" donosi završni dio slagalice i objašnjava koji tačno procesi pokreću izbijanje ove tečnosti iz podzemlja.
Jarko crveni vodopad izbija iz vječnog leda, u najhladnijem regionu na Zemlji. Krvavi vodopadi su među najmisterioznijim prirodnim fenomenima na Antarktiku.
U vrijeme otkrića Tejlor je pretpostavio da je crvena boja posljedica prisustva mikroalgi.
Dugo se pretpostavljalo da su crvene alge odgovorne za upečatljivu boju, ali nova studija tvrdi drugačije.
Koristeći modernu radarsku tehnologiju, istraživači su više od jednog vijeka kasnije ispitali slojeve leda koji hrane vodopad. Rezultati su pokazali da krvavocrvena boja ne potiče od biološkog materijala, već od izuzetno slane, gvožđem bogate vode skrivene ispod leda.
Naučnici su utvrdili da boju zapravo uzrokuju čestice gvožđa zarobljene u nanosferama zajedno sa drugim elementima, poput silicijuma, kalcijuma, aluminijuma i natrijuma.
Smatra se da su ih proizvele drevne bakterije zarobljene ispod površine. Kada gvožđe dođe u kontakt sa vazduhom, dolazi do oksidacije, što mješavini daje karakterističnu boju rđe.
Što se tiče prisustva tečne vode, riječ je o hiperslanoj salamuri koja je nastala prije oko dva miliona godina, kada su se vode Antarktičkog okeana povukle iz dolina.
Izuzetno visok sadržaj soli sprečava smrzavanje pa tečnost može da ostane u tečnom stanju i povremeno izbija na površinu.
Crvena voda koja se sliva niz glečere je veoma slana, a kako ističe tim naučnika, ispod površine leda nalazi se rijeka, koja je nastala od stare okeanske vode i samo zbog velike količine soli ne može da se zaledi, već je sačuvala svoje agregatno stanje.
Okeanska voda je bogata gvožđem, koja u kontaktu sa kiseonikom iz vazduha na površini oksidiše i dobija boju rđe.
Iako je pitanje temperature razjašnjeno, ostalo je da se objasni šta fizički pokreće izbijanje tečnosti.
Odgovor je dobijen analizom GPS podataka, očitavanjem termalnih senzora i snimaka visoke rezolucije prikupljenih tokom erupcije 2018. godine.
Rezultati su pokazali da su Krvavi vodopadi posljedica promjena pritiska koje utiču na naslage salamure ispod glečera, prenosi Nova.
Dok se Tejlorov glečer pomjera nizvodno, ogromna masa leda vrši pritisak na podledničke kanale, stvarajući ogroman napon.
Kada pritisak dostigne kritičnu tačku, led popušta. Pod pritiskom salamura prodire u pukotine i izbacuje se na površinu u kratkim mlazevima.
Zanimljivo je da ovo oslobađanje djeluje kao hidraulična kočnica, privremeno usporavajući kretanje glečera.
Ovim otkrićem misterija Krvavih vodopada, barem zasad, djeluje razriješeno.
Ovaj fenomen nije jedinstven u univerzumu jer je zabilježen na Jupiteru i Saturnu.
Ali, ovo je jedina tačka na planeti Zemlji na kojoj se može vidjeti ovaj fenomen.