RIJEČ STRUČNJAKA: Da li su ekrani u automobilima opasniji od korišTenja mobilnog telefona?
Stručnjaci za sigurnost pozivaju proizvođače automobila da se vrate tradicionalnim instrument-tablama s tipkama i prekidačima. Kada su se u automobilima pojavili ekrani osjetljivi na dodir, mnogi su s oduševljenjem pozdravili ovu inovaciju. Iako su u početku bili namijenjeni prvenstveno navigaciji, s vremenom su se pretvorili u centralne upravljačke konzole jer je sve više funkcija koje su vozači ranije kontrolisali pomoću tipki i prekidača premješteno na ekran, prenosi N1 Zagreb.
Sada se čini da to možda i nije bilo najbolje rješenje, a mnogi stručnjaci već pozivaju proizvođače da se "vrate tipkama". Ovo se posebno odnosi na proizvođače električnih automobila. Stručnjaci upozoravaju da dodirivanje ekrana u automobilu radi promjene muzike ili podešavanja grijanja može biti čak i rizičnije od korištenja mobilnog telefona tokom vožnje. Kako navodi Daily Mail, istraživanja pokazuju da se reakcijsko vrijeme vozača pogoršava za više od 50 posto pri korištenju ekrana osjetljivog na dodir. To ima još veći negativan utjecaj na sigurnost nego slanje poruka ili telefoniranje, što povećava vrijeme reakcije za 35, odnosno 46 posto.
Predugo skretanje pogleda s ceste
Stručnjaci upozoravaju da korištenje ekrana osjetljivog na dodir izaziva sve tri glavne vrste ometanja u vožnji: vizuelno (skretanje pogleda s ceste), manuelno (skidanje ruku s volana) i kognitivno (odvraćanje misli s vožnje). Korištenje mobilnog telefona izaziva slična ometanja, ali interfejs ekrana često zahtijeva da vozač skrene pogled s ceste na periode koji "često prevazilaze sigurne i prihvatljive granice", rekao je dr. Milad Haghani, stručnjak za sigurnost sa Univerziteta u Melbourneu.
Poseban problem predstavljaju funkcije koje nisu "trenutne" – naprimjer, ako je za uključivanje brisača potrebno prvo otvoriti meni, što dodatno produžava vrijeme tokom kojeg vozač gleda u ekran umjesto na cestu. Studija iz 2020. godine, koju je provela nezavisna saobraćajna organizacija TRL, testirala je vozače tokom obavljanja uobičajenih zadataka u vožnji na simuliranim autoputevima. Istraživači su otkrili da su vozači koji su koristili ekran osjetljiv na dodir imali znatno duža vremena reakcije u poređenju s kontrolnom grupom ili grupom koja je koristila glasovno upravljanje. Zadržavanje trake i ukupni kvalitet vožnje također su se pogoršali kod vozača koji su koristili ekran, što je naročito važno pri vožnji većim brzinama.
Ekrani oduzimaju mišićnu memoriju
Ručne kontrole znatno su manje ometajuće jer su mnogo lakše za korištenje, tvrdi dr. Haghani. "Istina je da zahtijevaju da vozač skloni ruke s volana, ali mu omogućavaju da zadrži pogled na cesti i ne zahtijevaju dug, neprekinut pogled. Vozači mogu brzo naučiti i osloniti se na mišićnu memoriju potrebnu za korištenje tipki i prekidača, ali ekrani vozaču oduzimaju tu korisnu mogućnost", objašnjava on.
Dr. Haghani ne osporava korisnost ekrana u automobilima, ali samo za funkcije koje nije potrebno podešavati dodirom tokom vožnje. "Za obavljanje ključnih funkcija u automobilima trebale bi postojati fizičke tipke", smatra on. To uključuje upravljanje temperaturom, brisačima vjetrobrana ili jačinom zvuka radija, odnosno funkcije koje se često podešavaju tokom vožnje i koje moraju biti dostupne tako da ih vozač može koristiti bez skretanja pogleda s ceste.