Kada je Jared Kushner, zet Donalda Trumpa, odlučio investirati u luksuzni turistički kompleks na idiličnoj južnoj obali Albanije, vjerovatno nije očekivao da će izazvati nacionalni protestni pokret.
Međutim, u Albaniji su brojni građani nezadovoljni idejom da se prirodna bogatstva pretvaraju u ekskluzivne hotelske komplekse za bogate strane turiste.
Planirani rizort sa oko 10.000 ležajeva, smješten u blizini zaštićenog područja koje je dom flamingosima, kornjačama i jednom od najprirodnijih riječnih delta u Evropi, pokrenuo je najveće proteste u zemlji još od pada komunizma prije više od tri decenije.
U roku od dvije sedmice takozvana „revolucija flamingosa“, kako su protesti nazvani, iz lokalnog ekološkog otpora prerasla je u nacionalni pokret usmjeren protiv čitave političke elite u Albaniji.
Godine percepcije korupcije, nekontrolisanog razvoja turizma, nezadovoljstva ekonomskim stanjem i uvjerenja da se država vodi u interesu uske grupe bogatih, doveli su do masovnog izlaska građana na ulice.
Demonstranti sada traže ostavku, pa čak i krivično procesuiranje premijera Edija Rame i lidera opozicije Sali Berishe, najdugovječnijih političkih figura u zemlji nakon 1991. godine.
Prema riječima aktivistkinje Françeske Muço, protest nije usmjeren samo protiv pojedinaca, već protiv cijelog sistema uspostavljenog nakon pada komunizma, koji je, kako navodi, normalizirao korupciju i nejednakost.
Biolog Olsi Nika, koji je učestvovao u kampanji zaštite rijeke Vjose, ističe da problem nije samo u stranom investitoru, već u dugogodišnjem ignorisanju ekoloških standarda i političkoj korupciji.
Premijer Edi Rama, s druge strane, brani politiku privlačenja stranih investicija i poručuje da su strani investitori važniji za ekonomiju zemlje od domaćih interesa, tvrdeći da oni donose kapital i razvoj.
Njegove izjave dodatno su pojačale nezadovoljstvo demonstranata, koji smatraju da se Albanija pretvara u zemlju nepristupačnu za svoje građane, uz rast troškova života i nekontrolisanu urbanizaciju turističkih zona.
Istovremeno, ambicije Albanije da se pridruži Evropskoj uniji do 2030. godine sada su pod znakom pitanja, jer Brisel pažljivo prati političku nestabilnost i ekološke kontroverze.
Područje Vlorë, koje je centar turističkog razvoja na jugu zemlje, postalo je epicentar sukoba između investicija i zaštite prirode. Iako je turizam značajno povećao broj posjeta zemlji, kritičari upozoravaju da ekonomski rast dolazi uz visoku ekološku i društvenu cijenu.
U isto vrijeme, planirani projekti uključuju i izgradnju luksuznih kompleksa na otoku Sazan, što dodatno podgrijava strahove ekoloških organizacija i lokalnog stanovništva.
Demonstracije su se proširile i izvan glavnog grada, a protesti su organizovani i u dijaspori, dok učesnici pokreta traže zaustavljanje projekata i političku odgovornost vlasti.
U Tirani, demonstranti poručuju da je riječ o najvažnijem političkom trenutku od pada komunizma, uz zahtjeve za promjenu cijelog sistema i odlazak aktuelnog premijera.
Bivši premijer Sali Berisha odbacuje zahtjeve za njegovu odgovornost, ali priznaje duboku političku krizu, dok opozicija dijeli stavove demonstranata o razmjerama korupcije i netransparentnosti.
Uprkos tvrdnjama vlasti da je razvoj turizma ključan za ekonomiju, kritičari upozoravaju da se prirodna područja pretvaraju u građevinske zone bez adekvatne kontrole i javnog interesa.
Sve veći pritisak Evropske unije mogao bi uticati na dalji razvoj projekata, dok se u zemlji nastavlja masovni protestni pokret koji je iz ekološkog pitanja prerastao u širi društveno-politički bunt protiv postojećeg sistema.
(Politico.eu)
