Razvoj sa ljudskim licem: Iskustvo Turske u međunarodnoj saradnji

Razvojna saradnja, koja se u posthladnoratovskom periodu uglavnom temeljila na infrastrukturnim ulaganjima i osnovnoj humanitarnoj pomoći, u današnje vrijeme se oblikuje sa fokusom na sveobuhvatne, multilateralne i održive okvire.

Problemi koji pogađaju cijeli svijet poput klimatske krize, sigurnosti hrane, neregularnih migracija, pandemija i geopolitičkih nestabilnosti, podsjetili su čovječanstvo na to da pitanje razvoja ne može biti svedeno isključivo na ekonomski rast.

Naprotiv, pokazali su nam da u široj perspektivi aspekt razvoja u svom temelju nosi pitanja društvene solidarnosti, razvoja institucionalnih kapaciteta i zaštite ljudskog dostojanstva.

Uzimajući u obzir da savremeni globalni izazovi utiču na svakog pojedinca, razvojna saradnja više nije isključivo pitanje zemalja u razvoju, već u isto vrijeme čini i bitan dio agende razvijenih zemalja.

Moguće je vidjeti da se u ovom periodu razumijevanje razvojne saradnje oblikuje oko dva temeljna pravca. Prvi pravac je fokusiranje na lokalnu odgovornost i upravljanje projektima, te fokusiranje na dugoročne efekte projekata, umjesto fokusa na kratkoročne rezultate. Drugi pravac se ogleda u razvoju višeslojnog modela saradnje u kojem, uz javne institucije, sve aktivniju ulogu imaju univerziteti, lokalne vlasti, organizacije civilnog društva i privatni sektor.

Turska je među državama koje su već u ranoj fazi prepoznale ovu transformaciju. Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) osnovana je početkom 1990-tih godina sa ciljem uspostavljanja saradnje sa turkijskim državama Centralne Azije koje su stekle nezavisnost. TIKA danas predstavlja značajnog aktera na polju razvojne saradnje, koji kroz 63 programska koordinacijska ureda u 61 državi na godišnjem nivou simultano realizuje u prosjeku oko 1.500 projekata u 150 zemalja svijeta. Djelujući na terenu u skladu s modelom koji definišemo kao "turski model razvoja", TIKA primjenjuje inkluzivni i održivi pristup koji čovjeka stavlja u središte. Temeljne elemente ovog modela čine fokus na dugoročne rezultate i lokalno preuzimanje odgovornosti, kapaciteti brze intervencije u kriznim situacijama, senzibilitet prema kulturnim i historijskim vezama, te fleksibilna i sveobuhvatna strategija. U tom smislu, osiguravanje trajnih i opipljivih promjena u životima ljudi predstavlja jedno od naših najvažnijih načela.

Strategija razvojne saradnje Turske se temelji na tri ključna stuba. Prvi je koncept humanitarne diplomatije, koji se zasniva na brzoj intervenciji u kriznim situacijama i pružanju podrške najugroženijim zajednicama. Drugi stub je izgradnja kapaciteta kroz obrazovne programe, tehničku podršku i projekte institucionalne saradnje, s ciljem osnaživanja lokalnih institucija. Treći stub je održiva razvojna perspektiva. Projekti u svim oblastima na čelu sa obrazovanjem, zdravstvom, poljoprivredom, upravljanjem otpadom i klimatskim politikama usmjereni su ka ostvarivanju dugoročne društvene koristi.

Može se konstatovati da je kao refleksija ovakvog pristupa zvanična razvojna pomoć Republike Turske posljednjih godina dostigla nivo koji privlači pažnju i na globalnom nivou. Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), Turska je dugi niz godina bila vodeća zemlja u svijetu po visini izdvajanja za humanitarnu pomoć u odnosu na nacionalni dohodak. Međutim, umjesto kvantiteta za nas je mnogo bitniji konkretan učinak na terenu i stvarni doprinos unapređenju kvalitete života ljudi.

Bosna i Hercegovina, u kojoj djelujemo još od 1995. godine, bez ikakve sumnje zauzima posebno mjesto u viziji razvojne saradnje Turske. Pored historijskih, kulturnih i međuljudskih veza, specifična sociološka i administrativna struktura Bosne i Hercegovine, kao i proces postratnog oporavka, učinili su razvojnu saradnju trajno važnim oblikom odnosa između naših zemalja. U tom kontekstu, Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) je od osnivanja svog ureda u BiH do danas realizirala više od 1.150 projekata i aktivnosti širom Bosne i Hercegovine, djelujući na području čitave države i dopirući do svih slojeva društva, u svim sektorima u kojima je postojala potreba. Ovakav pristup smatramo sastavnim dijelom našeg humanog opredjeljenja, te odgovornošću koja proizilazi iz naše historije.

Naše aktivnosti u Bosni i Hercegovini oblikovane su kroz četiri temeljna pravca djelovanja obuhvatajući cijelu zemlju, sve oblasti i segmente društva. Prvi pravac odnosi se na ekonomski razvoj i povećanje proizvodnih kapaciteta. U tom kontekstu ističu se projekti u oblasti poljoprivrede i stočarstva, tehnička podrška malim proizvođačima, jačanje zadruga i programi stručnog osposobljavanja. Kroz projekte plasteničke proizvodnje, pčelarstva i proizvodnje prehrambenıh proizvoda s dodanom vrijednošću nastojimo dati doprinos osnaživanju lokalne ekonomije.

Drugi pravac usmjeren je ka obrazovanju i razvoju ljudskih resursa. Uspostavljanjem raznih laboratorija, podrškom kroz tehničku opremu i jačanjem infrastrukture za praktičnu nastavu u obrazovnim institucijama na čelu sa univerzitetima, direktno doprinosimo jačanju ljudskog kapitala Bosne i Hercegovine. Projekti realizirani u ovoj oblasti omogućavaju mladima kompetentniji i konkurentniji izlazak na tržište rada. U tom smislu, kroz tehničke učionice i radionice koje smo uspostavili u protekle dvije godine, više od 7.000 mladih osoba steklo je stručno obrazovanje, čime je ostvaren konkretan doprinos njihovom zapošljavanju. Programi poduzetništva i tehničke obuke za mlade predstavljaju i ulaganje u smanjenje odliva mozgova, te povećanje lokalne zaposlenosti.

Treći pravac obuhvata zdravstvenu, administrativnu i socijalnu infrastrukturu. Podrškom kroz osiguravanje medicinske opreme bolnicama, jačanjem kapaciteta domova zdravlja i razvojem institucija socijalne zaštite pruža se direktna podrška najranjivijim kategorijama stanovništva. Projekti pristupačnosti za osobe s invaliditetom, kao i podrška rehabilitacionim centrima, doprinose jačanju socijalne inkluzije, dok unapređenje domova za starije osobe i centara za brigu o starijima imaju za cilj omogućavanje dostojanstvenog i sigurnog života za najiskusnije generacije društva. Paralelno s tim, TIKA u Bosni i Hercegovini provodi projekte usmjerene na jačanje administrativne i socijalne infrastrukture, s ciljem osiguravanja jednakog pristupa javnim uslugama za sve građane. Tehnička podrška lokalnim samoupravama, javnim institucijama i centrima za socijalni rad doprinosi unapređenju kapaciteta lokalnih vlasti i podizanju kvaliteta usluga. Ove aktivnosti, pored razvoja institucionalnih kapaciteta, imaju za cilj postavljanje čvrstih temelja za održivi razvoj i dugoročnu društvenu stabilnost.

Četvrti pravac odnosi se na očuvanje kulturnog nasljeđa i jačanje društvene memorije. Restauraciju historijskih objekata ne posmatramo isključivo kao fizičku obnovu, već kao doprinos očuvanju zajedničke baštine čovječanstva. U tom smislu, uvjereni smo da projekti realizirani u Bosni i Hercegovini, poput obnove ćuprije u Konjicu i mosta Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, doprinose jačanju kulture suživota, međusobnog poštovanja, uvažavanja i društvenog mira. Pored toga, otvaranjem Muzeja genocida u Srebrenici 2025. godine, dat je doprinos jačanju kolektivne memorije i trajnom sjećanju na žrtve genocida počinjenog 1995. godine. Ovaj muzej nije samo prostor u kojem je dokumentovana tragedija, već i univerzalni centar sjećanja koji se obraća savjesti cijelog čovječanstva. Doprinos Turske u ovom segmentu ne ogleda se isključivo u izgradnji jednog objekta, već predstavlja jasno opredjeljenje u podršci pravdi, ljudskim pravima i kulturi mira. Vjerujemo da muzej predstavlja historijski zapis i odgovor u borbi protiv negiranja počinjenih zločina, ali i garanciju puta ka trajnom miru.

Razvojni pristup Turske u Bosni i Hercegovini zasniva se na dugoročnom povjerenju, a ne na kratkoročnoj vidljivosti. Za nas je suština u zajedničkom stvaranju i zajedničkom uspjehu. Vjerujemo da razvojna saradnja nije pitanje jednostrane "pomoći" jedne države drugoj, već je pitanje zajedničke izgradnje budućnosti.

Zaključno, u vremenu transformacije globalne razvojne arhitekture, solidarnost i međusobno razumijevanje dobijaju na značaju više nego ikada ranije. Kao Turska, smatramo da stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine nose strateški značaj ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijeli region. U tom duhu, TIKA će nastaviti djelovati u skladu sa ovom vizijom, razvijati zajedničke projekte i ostati pouzdan partner Bosni i Hercegovini na njenom razvojnom putu.

Jer vjerujemo da istinski razvoj nastaje iz iskrenih partnerstava koja nadilaze granice.

())