RAT SAMO ŠTO NIJE BUKNUO U OVOJ OGROMNOJ ZEMLJI: Gradovi tonu u MRAK, širi se glad, građanima stižu...
Francuska je svojim građanima preporučila da što prije napuste Mali, afričku zemlju kojoj su donedavno vojno pomagali u borbi protiv džihadista. Više od dva mjeseca borci Grupe za podršku islamu i muslimanima (Džamat Nusrat al-Islam wal-Muslimin – JNIM), povezane s Al Kaidom, blokiraju snabdijevanje gorivom, zbog čega su krajem oktobra morale biti zatvorene škole i univerziteti, prenosi Radio France International. Dobro naoružana džihadistička grupa povezana s Al Kaidom približava se Bamaku, glavnom gradu Malija, izvještava CNN.
Vojna hunta, uz pomoć ruskih plaćenika, bori se protiv džihadista koji sada dominiraju mnogim dijelovima ogromne zemlje Sahela. Cijene hrane su se utrostručile, a bez nafte i struje kompletan društveni i državni aparat nalazi se pod teškim udarom.
Mali je na rubu građanskog rata, procjenjuje američki think tank CFR, dok islamističke grupe i pobunjeni Tuarezi konsoliduju vlast na sjeveru zemlje. Nasilje se proširilo i na susjedne Burkinu Faso i Niger.
Neizvjesni putevi i međunarodne reakcije
Predsjednik Afričke unije, Mahmud Ali Jusuf, pozvao je na snažnu međunarodnu akciju u borbi protiv terorizma u Maliju i na području Sahela, subsaharskog pojasa koji obuhvata dijelom ili u cijelosti teritorije Senegala, Mauritanije, Malija, Burkine Faso, Nigera, Nigerije, Čada, Sudana, Etiopije, Eritreje, Džibutija i Somalije. Francusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je svoje državljane da napuste Mali zračnim putem, jer su glavni putevi u zemlji pod prijetnjom terorista. Trojica Egipćana su oteta, uz zahtjev za otkupninom. Prije toga, zbog rapidnog pogoršanja sigurnosne situacije, Velika Britanija, Njemačka, SAD i Kanada pozvale su svoje građane da napuste Mali, što je dodatno povećalo zavisnost te zemlje o Rusiji. Gradovi su u mraku, cijene hrane su porasle, a bolnice se bore s nestancima struje, izvještava BBC.
Foto: Shutterstock
Eskalacija krize: Ekonomsko ratovanje i teror u Maliju
Mnogi vozači spavaju na benzinskim pumpama čekajući gorivo. Cijene prijevoza su utrostručene, pa mnogi kilometre pješače do posla. Džihadisti JNIM-a napadaju cisterne koje dovoze gorivo iz Senegala i Obale Slonovače, proširujući od ljeta svoju dugogodišnju pobunu na ekonomsko ratovanje. Zapalili su više od 100 cisterni i napadaju fabrike, industrijske objekte, infrastrukturne projekte i rudnike zlata, prenosi CNN.
Džihadisti istrebljuju čitava sela
Iza haosa, čini se da stoji pažljivo pripremljen plan. Vojska je u Maliju preuzela vlast nakon dva državna udara, 2020. i 2021. Vojna hunta je imala podršku naroda, obećavajući da će srediti pobunu Tuarega na sjeveru, ali je u međuvremenu eskalirao džihadistički terorizam. Veći dio sjevera i istoka zemlje izvan je kontrole vlasti.
Ove informacije naglašavaju kako je kriza prerasla u sveobuhvatni sukob koji direktno utječe na ekonomiju i osnovno funkcioniranje države.
Vojna hunta, na čelu s generalom Asimijem Goetamom, koristi pomoć ruskih plaćenika otkako su se povukle francuske trupe i snage UN-a. Mirovna misija UN-a i francuske snage bile su u Maliju od 2013. godine.
Nakon Sirije, Iraka i Libije, ekstremni islamisti su u posljednjih desetak godina proširili terorističko djelovanje na Sahel i obalni dio zapadne Afrike. Grupe poput Boko Harama, Al Kaide Islamskog Magreba (AQIM) i drugih terorističkih grupa intenzivirale su napade uprkos vojnoj intervenciji francuskih i regionalnih snaga.
Afrika je, tvrde eksperti, novi centar svjetskog islamskog terorizma. Oko 51 posto žrtava terorističkih napada u svijetu 2024. godine bilo je na tom području.
Foto: Ilustracija
Protežući se od Senegala do Eritreje, smještene između Sahare na sjeveru i afričkih tropa na jugu, zemlje Sahela suočavaju se sa sukobima i ekonomskim krizama praktično neprestano od stjecanja nezavisnosti 1960-ih. Zemlje Sahela spadaju među najsiromašnije na svijetu, a dodatno su teško pogođene klimatskim promjenama.
Oružani konflikti su se intenzivirali u posljednjoj deceniji, pa su samo u tom razdoblju sukobi raselili 2,6 miliona ljudi u regiji Liptako-Gourmi (pogranično područje Burkine Faso, Malija i Nigera) i 2,8 miliona ljudi u bazenu jezera Čad, pri čemu se stotine hiljada izbjeglica slijevaju u susjedne zemlje. To je područje važno i zato što je Sahel glavna tranzitna tačka za migrante koji putuju iz subsaharske Afrike prema sjeveru kontinenta i dalje u Evropu.