Raste pritisak na Šmita, projekti u FBiH blokirani zbog "državne imovine"

Zbog Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH i kasnijim izmjenama koje su nametnute gotovo svi projekti lokalnih zajednica u Federaciji BiH su blokirani, a u pitanje je dovedena i izgradnja gasovoda Južna interkonekcija.

S druge strane, za razliku od Federacije, u Republici Srpskoj po lokalnim zajednicama projekti se najnormalnije planiraju i rade, međutim nije sve bez problema, i na osnovu izjava zvaničnika teško je zaključiti šta je zapravo prava istina.

Recimo, Savo Minić, premijer Republike Srpske, krajem oktobra na svom X nalogu napisao je: "Naše šume su upisane na Republiku Srpsku 1/1, a ostale novosti šaljem uskoro. Vidimo se na terenu."

Međutim, samo sedam dana kasnije rekao je da postoje problemi sa prodajom zemljišta na Jahorini i da "imamo odluke Ustavnog suda BiH zbog zabrane raspolaganja državnom imovinom". Naglasio je i da su "sudske mjere dovele do toga da 'Šume' nisu mogli ni okrčiti onaj dio koji su bile dužne".

Kenan Dautović, predsjednik Saveza opština i gradova Federacije BiH, rekao je nedavno da, gdje god dođe do prelaska preko teritorije bilo koje jedinice lokalne samouprave, oni će učestvovati.

"Međutim, ključno pitanje je zabrana raspolaganja 'državnom imovinom'. Ne samo Južna interkonekcija, nego i brze ceste, auto-ceste i drugi strateški projekti su zaustavljeni već više od dvije i po godine", rekao je on, pozivajući Kristijana Šmita da se oglasi o zahtjevu lokalnih zajednica i definiše status gradskog građevinskog zemljišta.

Zbog zabrane raspolaganja "državnom imovinom" lokalne zajednice u Federaciji BiH trpe ogromne gubitke, a Dragan Čović, lider HDZ-a i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, nedavno je rekao da se radi ne o milionima, već o milijardama.

"Ne postoji politički ambijent da mi donesemo taj zakon, jer da je postojao, donijeli bismo ga u zadnjih 20 godina. Predlažem da mi izvršimo dodatni pritisak na osobu koja je nametnula privremena rješenja da ih povuče i da osigura da naša privreda može normalno raditi i razvijati se", rekao je Čović krajem januara na jednoj od sjednica Doma naroda.

Na istoj sjednici Davor Bunoza, ministar pravde BiH, rekao je da visoki predstavnik treba da da barem autentično tumačenje svoje odluke jer je u Federaciji BiH sve zaustavljeno, dok je njegov stranački šef naglasio da to tumačenje "neće biti dostatno".

"Ne možete planirati javne radove, od lokalnih cesta i komunalne do energetske infrastrukture, jer uvijek zadirete u nešto što se vodi kao državna imovina. Niko se ne usuđuje otvoriti to pitanje zbog mogućih posljedica", rekao je nedavno Mladen Mišurić-Ramljak, načelnik opštine Kiseljak.

Ono što je zanimljivo jeste da u Republici Srpskoj i vlast i opozicija imaju isti stav kada je riječ o imovini.

I jedni i drugi tvrde da ta imovina pripada Republici Srpskoj, dok u Federaciji BiH sve bošnjačke političke partije smatraju da imovina pripada BiH, a ne entitetima, te da nikada neće pristati da BiH ostane bez imovine.

Kada je riječ o "državnoj imovini", prvu odluku o zabrani raspolaganja tom imovinom donio je 2005. godine tadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun. On je zabranio raspolaganje dok se to pitanje ne riješi na državnom nivou. Sedamnaest godina kasnije Kristijan Šmit 2022. godine zabranu je proširio na imovinu naslijeđenu iz Jugoslavije, kao i na poljoprivredno zemljište, rijeke i šume.