Rak debelog crijeva sve češće pogađa i mlađe generacije: Evo kako prepoznati rane simptome

Mjesec svjesnosti o kolorektalnom raku obilježava se u martu,  s ciljem podizanja svijesti o značaju prevencije, ranog otkrivanja i organiziranih programa skrininga. To je ujedno i prilika da se javnost educira o kolorektalnom raku i njegovim simptomima te da se pruži podrška oboljelim od ove bolesti.

Ove godine, organizacija Digestive Cancer Europe (DiCE) provodi kampanju Evropski mjesec svjesnosti o kolorektalnom raku (European Colorectal Cancer Awareness Month  – ECCAM 2026), čije su ključne poruke: Rano otkrivanje spašava živote i skrining podržava zdravo starenje.

U okviru ECCAM 2026 se ističe da se mnogi smrtni slučajevi mogu spriječiti organiziranim skriningom i ranom dijagnozom, uz pomoć praktičnih, provjerenih metoda – od kućnih testova na okultno krvarenje u stolici (FIT) do kolonoskopije – dok se sa druge strane ukazuje na prepreke koje još uvijek ograničavaju pristup, učešće i jednakost u pristupu organiziranim programima skrininga u različitim zemljama.

Skrining je posebno važan za osobe u dobi između 50 i 74 godine, ali podizanje svijesti o ovom raku značajno je u svim dobnim skupinama. Rano otkrivanje i zdrave životne navike međusobno se nadopunjuju i predstavljaju ključ očuvanja zdravlja.

Kampanja ECCAM 2026 je posebno usmjerena na generaciju X, ali istovremeno potiče sve osobe da osluškuju svoje tijelo, djeluju pravovremeno i učestvuju u organiziranim programima skrininga, kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva koji se mogu spriječiti i podržalo zdravo starenje.

Šta je kolorektalni rak?

Kolorektalni rak – rak debelog crijeva, jedan je od najčešćih malignih oboljenja u svijetu. Pretežno pogađa osobe u dobi od 50 i više godina, iako danas postaje sve češći među mlađima u dobi od 30 do 50 godina.

Kolorektalni rak najčešće počinje kao mala izraslina na stijenki crijeva – polip. Ove male izrasline su obično dobroćudne, ali s vremenom neke od njih se maligno izmjene.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kolorektalni rak je treći najčešći rak u svijetu i čini otprilike 10% svih slučajeva raka.

U 2022. godini, u svijetu je procijenjeno 1,9 miliona novih slučajeva raka debelog crijeva i više od 900.000 smrtnih slučajeva, što ga čini drugim vodećim uzrokom smrti povezanih s rakom. Stope incidencije bile su najviše u Evropi te u Australiji i Novom Zelandu, dok su stope smrtnosti bile najviše u Istočnoj Evropi. Incidencija i smrtnost smanjile su se u nekoliko zemalja s visokim prihodima, uglavnom zbog ranijeg otkrivanja.

Prema podacima dostupnim na DiCE u 2022. godini u Evropi je zabilježeno približno 361.986 novih slučajeva kolorektalnog raka, što predstavlja 13% svih novodijagnosticiranih malignih oboljenja, te oko 161.182 smrtna slučaja, odnosno 12% svih smrti uzrokovanih rakom. Kolorektalni rak činio je 9,6% ukupnih procijenjenih ekonomskih troškova povezanih sa svim vrstama raka u Evropskoj uniji. Značajan broj ovih smrtnih ishoda mogao bi biti spriječen pravovremenim otkrivanjem bolesti.

Prema zdravstveno–statističkim podacima u 2024. godini, u Federaciji BiH kolorektalne maligne neoplazme nalaze se na drugom mjestu uzroka smrti povezanih sa rakom, sa stopom 27 na 100.000 stanovnika.

Prognoza

Prognoza kolorektalnog raka uvelike ovisi o stadiju u kojem se postavi dijagnoza i otpočne liječenje.

Ohrabrujuće je da se kolorektalni rak može spriječiti u mnogim slučajevima i izliječiti u velikoj mjeri ako se dijagnosticira u ranoj fazi. Trenutno je petogodišnja stopa preživljavanja za kolorektalni rak u stadiju I, koji odgovara ranom stadiju raka , 90%. Za kolorektalni rak u stadiju II i stadiju III iznosi 75% odnosno 70%, dok je za kolorektalni rak u stadiju IV, koji odgovara uznapredovanom stadiju raka, do 10%.

Simptomi

Kolorektalni rak često nema simptome, dok su simptomi u ranoj fazi blagi.

Uobičajeni simptomi mogu uključivati:

- promjene u navikama u pražnjenju crijeva koje traju duže od nekoliko dana (proljev, zatvor ili osjećaj da se crijeva ne prazne u potpunosti),
- stolice koje su tanje nego inače,
- krv u stolici (svijetlocrvena ili tamna i nalik katranu),
- grčevi u trbuhu, bol ili nadutost koji ne prolaze,
- gubitak težine bez poznatog razloga,
- uporni osjećaj jakog umora (slabost i iscrpljenost),
- anemija zbog nedostatka željeza.

Osobe koje sumnjaju da imaju simptome kolorektalnog raka trebaju se odmah obratiti svom liječniku.

Rano otkrivanje

Postoje dva puta za testiranje na kolorektalni rak.

Prvi pokreće pacijent koji nakon što primijeti simptome, posjeti svog porodičnog liječnika i napravi potrebne pretrage.

Drugi je putem skrininga, koji se organizira unutar zdravstvenog sistema.

Skrining omogućava otkrivanje kolorektalnog raka u fazi kada je liječenje najefikasnije i kada su izgledi za preživljavanje znatno veći.

Skrining se provodi na način da se stolica testira na prisustvo okultne krvi (FOBT), nakon čega se provodi kolonoskopija, ukoliko rezultati FOBT-a budu pozitivni.

Kolonoskopija je jedan od najpouzdanijih testova koji su trenutno dostupni, jer omogućuje liječniku izravan pregled rektuma i cijelog debelog crijeva te otkrivanje promjena ili abnormalnosti.

U okruženjima s organiziranim programima skrininga, redovni skrining najučinkovitiji je način ranog otkrivanja i sprečavanja kolorektalnog raka identificiranjem i uklanjanjem prekanceroznih lezija.

Dijagnoza

Dijagnostičke metode za kolorektalni rak uključuju fizički pregled, izravni pregled debelog crijeva kolonoskopijom ili sigmoidoskopijom, radiološke pretrage (kao što su ultrazvuk abdomena, kompjuterizovana tomografija i magnetna rezonanca), uzimanje uzorka tkiva (biopsija) za histopatološki pregled i molekularno testiranje za identifikaciju specifičnih genetskih mutacija ili biomarkera koji će odrediti plan liječenja.

Osobe s porodičnom anamnezom kolorektalnog raka ili nasljednih sindroma vezanih za rak debelog crijeva, mogu imati koristi od genetskog savjetovanja i prilagođenih strategija skrininga.

Liječenje

Liječenje ovisi o stadiju bolesti, karakteristikama raka i općem zdravstvenom stanju osobe.

Mogućnosti uključuju:

- operativni tretman
- radioterapiju (zračenje)
- kemoterapiju
- ciljanu terapiju
imunoterapiju.

Multidisciplinarni timovi su ključni za optimalno liječenje,  a suportivna (potporna) terapija ima važnu ulogu u kontroli simptoma, ublažavanju boli i unapređenju kvaliteta života pacijenata i njihovih porodica.

Faktori rizika

Faktori rizika za kolorektalni rak koji se mogu kontrolisati uključuju:

- Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost
- Prehrana bogata crvenim i prerađenim mesom, mastima, rafiniranim žitaricama (npr. bijela riža, bijelo brašno) i zaslađenim napicima
- Pušenje
- Konzumiranje alkohola
- Sedentarni način života

Faktori rizika koji se ne mogu kontrolisati uključuju:

- Starenje
- Prethodna anamneza kolorektalnih polipa
- Upalna bolest crijeva (IBD) poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa
- Određeni nasljedni genetski sindromi (Lynchov sindrom, porodična adenomatozna polipoza)

Prevencija

Postoje načini za smanjenje rizika od kolorektalnog raka. Primarna prevencija odnosi se na radnje koje pojedinac može sam poduzeti kako bi smanjio rizik od njegovog razvoja, dok se sekundarna prevencija odnosi na prakse skrininga.

Preventivne prakse uključuju sljedeće:

- Održavanje normalne tjelesne težine.
- Ograničavanje konzumacije alkohola i duhana.
- Unos zdrave i neprerađene ili djelomično prerađene hrane, kao što su voće, povrće i cjelovite žitarice, te ograničavanje unosa crvenog i prerađenog mesa, kao što su hamburgeri, prerađeno meso poput suhomesnatih proizvoda, kobasice, salame.
- Redovno testiranje na kolorektalni rak.

Kolorektalni rak u ranijoj životnoj dobi

Broj osoba mlađih od 50 godina, oboljelih od kolorektalnog raka je u porastu. Kod mlađih osoba ovaj rak se često zanemari, pogrešno protumači ili dijagnosticira u kasnijoj fazi bolesti.

Kao faktori rizika za obolijevanje u ovoj dobnoj skupini navode se:

- genetska predispozicija,
- tjelesna neaktivnost, sjedilački način života, pretilost,
- konzumacija ultra-prerađene hrane,
- konzumacija dvije ili više porcija zaslađenih napitaka dnevno,
- konzumacija alkohola i mesnih prerađevina.

Skrining prije 50. godine života, povećanje svijesti zdravstvenih profesionalaca i opće populacije o postojanju kolorektalnog raka u mlađoj dobi, kao i briga o vlastitom tijelu mogu pridonijeti pravovremenoj dijagnozi kolorektalnog raka u ranijoj životnoj dobi i boljim ishodima.

Prevencija je moguća – izbor načina života može spriječiti više od polovine slučajeva raka debelog crijeva:

- održavanje normalne tjelesne težine,
- ograničavanje konzumacije alkohola i duhana,
- unos zdravih i neprerađenih namirnica
- ograničavanje unosa crvenog i prerađenog mesa
- redovno testiranje na kolorektalni rak.

Petogodišnja stopa preživljavanja za rano dijagnosticirani rak debelog crijeva iznosi 90%. Rano otkrivanje je ključno, no mnogi se dijagnosticiraju prekasno.