Nove kasarne za smještaj hiljada vojnika, hangari sa stotinama kamiona i oklopnih vozila i proširena skladišta streljiva. Rusija ubrzano povećava i obnavlja svoje vojne kapacitete od Barentsova mora do Kalinjingrada. Velika analiza javnih medijskih servisa četiriju nordijskih zemalja, objavljena u srijedu, procjenjuje da će Rusija uskoro u ovom području ukupno stacionirati i do 120.000 vojnika, gotovo šest puta više nego dosad.
Satelitske snimke pokazuju vojne instalacije u Kareliji i na drugim mjestima duž ruske granice, gdje je još krajem prošle godine bila gusta šuma. Vojni i obavještajni dužnosnici iz Norveške, Švedske, Finske i Danske vjeruju da Rusija gradi infrastrukturu koja će se brzo popuniti vojnicima, govori se o osam do deset divizija, po završetku rata u Ukrajini.
Neki analitičari uopće ne sumnjaju da je riječ o pripremama za mogući rat s europskim zemljama oko Baltičkog mora i da se NATO zapravo nalazi u utrci s vremenom kako bi se pripremio za takav scenarij. Danska vojno-obavještajna služba iznijela je i konkretne vremenske procjene:
"Rusija će biti sposobna voditi lokalni rat s drugom susjednom zemljom u roku od šest mjeseci nakon završetka sukoba u Ukrajini, regionalni rat na Baltiku u roku od dvije godine, te europski rat velikih razmjera u roku od pet godina. Ovakav scenarij bit će moguć ako se NATO ne bude ubrzano naoružavao i ako SAD ne priskoče Europi u pomoć."
"Planovi za takvo nešto već odavno postoje"
Jedan bivši insajder iz Kremlja, koji je nedavno prebjegao na Zapad, za dansku javnu radioteleviziju DR dao je još mračniju prognozu: "Mislim da će Rusija barem pokušati napad već krajem 2027. godine. Planovi za takvo nešto već odavno postoje, od izgradnje vojnih baza, preko mobilizacije do rasporeda probojnih točaka. Kad uočite da se ruske postrojbe gomilaju u Kalinjingradu, znat ćete da se nešto sprema."
Nordijski vojni i obavještajni izvori smatraju da bi sukob mogao započeti iznenadnim napadom na Suwalski koridor, uski kopneni pojas dug oko 65 kilometara između Kalinjingrada na zapadu i Bjelorusije na istoku.
Važan je zato što je to jedina kopnena veza između baltičkih članica NATO-a, Litve, Latvije i Estonije, i ostatka NATO-a preko Poljske. Agresoru će posao otežati neprohodan teren, močvarna područja, rijeke, jezera i guste šume baltičkih zemalja, pa se njegovo napredovanje očekuje cestovnim pravcima prema većim gradovima.
"U početnoj fazi ključno je zadržati kontrolu nad prometnom i logističkom infrastrukturom. Najviše što možemo učiniti da do toga uopće ne dođe je pokazati Rusiji da se pokretanje konvencionalnog oružanog sukoba u Europi ne isplati", rekao je za DR danski general-major Brian Nissen, koji će u slučaju rata s Rusijom preuzeti zapovjedništvo nad 150.000 NATO-ovih vojnika na Baltiku.
Mostovi, pruge i luke kao potencijalne mete
Kao potencijalne mete ruskih napada izdvojeni su i Øresundski most između Danske i Švedske, veće luke poput Göteborga, Kopenhagena, Stavangera, Trondheima i Narvika te željezničke pruge i ceste koje vode prema Finskoj, kako bi se spriječio prijevoz pojačanja i opreme NATO-vim snagama.
Očekuje se i da će Rusija pokušati zauzeti otoke u Baltičkom moru, kao što su švedski Gotland i danski Bornholm, kako bi premjestila dalekometna raketna oružja što bliže Europi i spriječila dovlačenje NATO-ovih pojačanja na Baltik.
Ruski mobilni raketni sustav Iskander, stacioniran u Kalinjingradu, trenutačno ne može dosegnuti dalje od Poljske. S Bornholma bi, pak, mogao gađati ciljeve u okolici Osla, Amsterdama, Münchena i Praga, možda čak i Beča i Budimpešte.
Satelitske snimke na više mjesta duž rusko-finske granice pokazuju nove zgrade, skladišta i druge vojne instalacije. Blizu sela Novaja Vilga u Kareliji, 175 kilometara istočno od finske granice, izgrađena su tri hangara, od kojih svaki može primiti 50 oklopnih vozila. Četvrti hangar je u izgradnji, kao i vojarna za oko 6000 vojnika.
"Od poluotoka Kola do Kalinjingrada na više lokacija grade se nove vojne instalacije, proširuju postojeće i ponovno otvaraju napuštene baze. Čini se da Rusija u ovom području namjerava smjestiti desetak novih divizija, odnosno više od 100.000 vojnika", procjenjuje bivši časnik finske obavještajne službe Marko Eklund za finsku radioteleviziju Yle.
Izgradnju baze u Novaja Vilgi otkrio je upravo Eklund, i to na temelju ruskog dokumenta kojim se od lokalnih vlasti traži priključenje objekata na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Donedavno u tom šumovitom području nije bilo nikakvih vojnih instalacija, a uskoro bi tamo mogla biti stacionirana pojačana motorizirana brigada.
Neki analitičari tvrde da je jačanje ruskih obrambenih kapaciteta na sjeveru Europe logična posljedica nedavnog ulaska Švedske i Finske u NATO. Ističu kako Rusija, osim pomorskih baza na poluotoku Kola i zrakoplovne baze u Petrozavodsku, još od Hladnog rata nije imala spomena vrijednih kopnenih snaga sjeverno od Sankt Peterburga."NATO je odbrambeni savez"
"Kompletna retorika o tome da je NATO agresivan zapravo je ruska propaganda. NATO je obrambeni savez. Ovdje smo isključivo kako bismo branili zemlje NATO-a i njihov teritorij. Ne mogu ulaziti u detalje, ali prilično sam siguran da imamo dobre obrambene planove koje možemo provesti", odgovorio je na prethodne tvrdnje danski general-bojnik Nissen.
Ravnatelj švedske vojno-obavještajne službe Thomas Nilsson upozorava da rusku prijetnju na Baltiku treba shvatiti ozbiljno, a zapovjednik finske kopnene vojske general-major Pasi Välimäki smatra da će njegova zemlja umjesto dosadašnjih 20.000 uskoro na granicama imati najmanje četiri puta više ruskih vojnika.
"Bila bi pogreška pomisliti da će tisuće vojnika završiti na NATO-ovim granicama samo radi predstave. Riječ je o pripremama za eventualni otvoreni sukob s NATO-om", kaže šef obavještajne službe Thomas Nilsson, a njegov danski kolega Nissen dodaje:
"Bit će to rat koji se odvija u svim dimenzijama: na kopnu, u zraku, na moru, u svemiru i u kibernetičkom prostoru. Bit će to rat za egzistenciju naših zemalja, za opstanak naše demokracije. Tijekom Hladnog rata NATO ni u jednom trenutku nije imao percepciju da je rat tako blizu kao što je sada."
"Imamo najviše tri godine"
Načelnik norveške odbrane, general-pukovnik Eirik Kristoffersen (de facto zapovjednik oružanih snaga iznad kojeg je samo kralj), kaže za norvešku javnu televiziju NRK da na svojim granicama očekuje sasvim drugačiju rusku oružanu silu kada rat u Ukrajini jednom završi.
"Bit ćemo suočeni s Rusijom koja ima stotine tisuća vojnika s bogatim borbenim iskustvom i ratnom privredom i proizvodnjom koja je potpuno funkcionalna i održiva. Imamo najviše tri godine da se pripremimo za najgore što bi nam se moglo dogoditi."
DR je za komentar kontaktirao ruskog veleposlanika u Kopenhagenu Vladimira Barbina, koji je demantirao sve tvrdnje nordijskih vojnih i obavještajnih dužnosnika: "Tvrdnja da će Rusija u bliskoj budućnosti napasti bilo koju zemlju NATO-a je laž. Ovakve izmišljotine imaju za cilj zbuniti i prestrašiti Europljane kako bi se opravdale intenzivne pripreme za rat protiv Rusije koje se odvijaju unutar NATO-a i Europske unije."
