Od 'Prvog poljupca' do 'Sejde' – Halid je svoj život pretočio u nezaboravne pjesme

Legenda narodne glazbe, Halid Bešlić, preminuo je u 71. godini nakon zdravstvenih problema s jetrom. Vijest o njegovoj smrti potresla je cijelu regiju, jer Halid je desetljećima bio jedan od najvoljenijih pjevača čije su pjesme obilježile brojne živote i generacije.

Njegove pjesme poput Miljacke, Romanije, U meni jesen je, Taman je i Dvadesete ušle su u povijest domaće glazbe, no jedna se često izdvaja kao najposebnija – Prvi poljubac.

Pjesma nastala u novogodišnjoj noći

Objavio ju je 2003. na istoimenom albumu, no pjesma je napisana još 2001. godine. Malo tko zna kako je zapravo nastala ova bezvremenska balada, koja je na YouTubeu pregledana više od 15 milijuna puta, i kakvu priču krije iza sebe.

O svemu je prije nekoliko godina progovorio tekstopisac Dino Muharemović, koji je otkrio da je inspiraciju pronašao u novogodišnjoj noći 2001. godine.

„Dernek, atmosfera, svi se ljube i čestitaju... Neki su se i prvi put poljubili. Sutradan sam sjeo, uzeo papir i napisao stihove: ‘Prvi poljubac davno zaboravljen, prvi dernek tko zna gdje je, zagrli me i tiho se privuci, da mi suzu ne vide’“, ispričao je tada za Klix.ba.

Muharemović je otkrio i simpatičan detalj – prijatelj mu je jednom prilikom u sarajevskom restoranu poklonio majicu s ispisanim stihovima Prvog poljupca, a taj mu je poklon, kaže, dragocjen poput svih nagrada koje je osvojio.

Osim Prvog poljupca, Muharemović je za Halida napisao i pjesme Požuri i Stara kuća, a surađivao je i s brojnim drugim regionalnim zvijezdama. Njegov potpis stoji iza hitova poput Kad varaš ti Toše Proeskog, Duše su se srele Nine Badrić i Mirze Šoljanina te Dodirni me slučajno Massima Savića.

Glazbena i životna legenda

Halid Bešlić, jedan od najpoznatijih i najvoljenijih pjevača s prostora bivše Jugoslavije, više od četrdeset godina bio je simbol narodne glazbe i jedan od najprepoznatljivijih glasova regije.

Rođen je 20. studenoga 1953. u Knežini kod Sokoca, a odrastao u Sarajevu, gradu koji je obilježio njegov život i karijeru. Preminuo je danas, 7. listopada, u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

Početak karijere i uspon na scenu

Bešlić je glazbeno putovanje započeo krajem 1970-ih, a prvu veliku popularnost stekao je 1979. pjesmom Neću, neću dijamante. Nakon toga uslijedio je niz hitova koji su ga zauvijek upisali među legende narodne glazbe – Miljacka, Romanija, Prvi poljubac, Ja bez tebe ne mogu da živim, Dvadeset godina i mnogi drugi.

Njegov jedinstveni glas, emocija i jednostavnost u interpretaciji činili su ga posebnim izvođačem. Halidove su pjesme često bile prožete ljubavlju, tugom i nostalgijom, a na koncertima je okupljao publiku iz svih dijelova Balkana i svijeta.

Tijekom karijere objavio je više od deset studijskih albuma, a mnoge njegove pjesme danas se smatraju evergrinima. Nakon teške prometne nesreće 2009. godine, u kojoj je zadobio ozbiljne ozljede i izgubio vid na jedno oko, Halid se unatoč svemu vratio na scenu i nastavio pjevati – pokazavši koliko su njegova snaga i volja bile velike.

Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, no uvijek je govorio da mu je najveća nagrada – ljubav publike koja ga je vjerno pratila desetljećima.

Njegova supruga bila mu je najveća podrška

Pjesma Sejda posvećena je njegovoj supruzi Sejdi, s kojom je u braku bio gotovo 48 godina. Nastala je u suradnji s glazbenikom Aleksandrom Milićem Milijem iz grupe Miligram, a tekst je napisao Fahrudin Pecikoza. Pjesma je objavljena 11. rujna i mnogi su je doživjeli kao Halidovu glazbenu posvetu ljubavi koja je trajala cijeli život.

Halid je Sejdu upoznao prije nego što je postao popularni pjevač, a kroz cijeli život bila mu je najveća podrška – posebno u trenucima nakon prometne nesreće 2009. godine.

Halid iza sebe ostavlja sina te unuke, blizance Lamiju i Belmina Kana, koji žive s roditeljima u Njemačkoj.

Zdravstvene borbe i životna snaga

Halidov život bio je ispunjen izazovima. Osim spomenute nesreće, godinama se borio s dijabetesom i problemima sa srcem – 2022. ugrađen mu je stent. Tijekom 2025. bio je primoran otkazati koncert u Gradačcu zbog pogoršanog zdravstvenog stanja.

Liječio se na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, gdje je najprije bio na nefrologiji, a potom premješten na onkologiju. Njegov menadžer Nedim Srnja tada je izjavio da Halid „dobro reagira na terapiju i da ide nabolje“, iako su liječnici njegovo stanje ocjenjivali ozbiljnim.

Naslijeđe i trajni utjecaj

Unatoč zdravstvenim teškoćama, Halid Bešlić ostat će zapamćen kao pjevač koji je živio za glazbu. U intervjuima je znao reći kako „bez novih pjesama publika brzo zaboravi“, no njegove melodije i stihovi dokaz su suprotnog.

Halidov glas, emocija i jednostavnost postali su dio kolektivnog sjećanja čitave regije. Njegova životna priča, puna uspona, padova i nevjerojatne ustrajnosti, zauvijek će ostati primjer što znači biti istinski umjetnik.