Profesorica iz Tuzle napisala knjigu o imenima naselja u BiH: Evo kako su neki gradovi dobili ime

Knjiga "Imena naselja u Bosni i Hercegovini", plod je četverogodišnjeg istraživanja profesorice na Odsjeku za bosanski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Tuzli Indire Šabić, koja je upravo imenima, kako kaže, neopazice posvetila svoj život.

Znajući da je u imenima naselja skriven razlog zbog kojeg su se Bosanci i Hercegovci prisnije i odanije vezali za zemlju bosansku, odlučila se na zadatak prikupljanja i analiziranja ojkonima.

Tako je ova knjiga nastala kao svojevrsni odgovor na izazov savladavanja 6.141 imena naselja, koliko ih je prema Popisu stanovništva 2013. potvrđeno u Bosni i Hercegovini.

"Međutim, da je matematika neumoljiva svjedoči podatak o 542 naselja koja su prikazana nenaseljenim, 590 naselja koja imaju do deset stanovnika i njih čak 1.696 čiji broj stanovnika nije trocifren. Valja istaći kako se ti brojevi odnose na 2013. godinu, i da se u međuvremenu nastavio negativni trend iseljavanja, što znači da su brojevi još porazniji", rekla je profesorica Šabić.

"I zbjeg stanovništva, prouzrokovan prisilnim migracijama tokom devedesetih godina ili kasnijim ekonomskim migracijama, bio je jedan od poticaja u procesu pisanja ove knjige. Zašto? Zato što naselje može bez mnogo čega ali bez ljudi ne može. Pa valjalo bi ih popisati i opisati kako ih ne bismo izgubili, kao što jesmo mnoge u prošlosti" kazala je autorica knjige "Imena naselja u Bosni i Hercegovini".

Ona pojašnjava da prateći najjednostavniju definiciju, ojkonimi su imena naseljenih mjesta, pa se u knjizi prilazi tim imenima, njihovoj tvorbi, motivaciji, značenju, porijeklu i preimenovanju.

"Kontekstualno, knjigu je moguće čitati i kao zbirku priča o naseljima kao simbolima opstanka i snage, o Bosancima i Hercegovcima koji su ih uprkos nedaćama, strpljivo gradili", istakla je ona.

"Tako je ova knjiga, pored onomastičke analize, možda i važnije: slojevita priča o ljudskoj upornosti, malim zavičajima kroz koje se zapravo vidi veličina malenih. Obuhvaćeno je preko šest hiljada imena, što je u mom shvaćanju, poezija matematike a ljepota historije, onomastike i geografije", kazala je Šabić.

Ona ističe da je mnogo ojkonimskog blaga, zajedno s naseljima, nestalo u ratovima, požarima, poplavama, epidemijama i drugim pošastima, što navodi da su od mnogih ranijih naselja nerijetko ostali tek temelji duboko pod naslagama zemlje.

"Zaključak je da ovdje naselja stare i nestaju, jedna umiru, druga vaskrsavaju i nova se rađaju. Vrijeme, naime, stoji ako se čovjek ne kreće. Ali kako Bosance i Hercegovce mjesto ne drži, natjerani u zbjeg, ili iz drugih pobuda, odlaze iz svoga zavičaja, parčaju ga i raznose sa sobom. Tako naselja umiru",  istakla je autorica.

Autorica knjige se također osvrće na specifične primjere kada različita mjesta imaju ista imena. Tragom toga, ističe situaciju kada je početkom rata u Ukrajini, zbog greške u navigacijskome sustavu, bespilotna letjelica krivo programirana i umjesto na ukrajinski Yarun u Žitomirskoj oblasti, pala na zagrebački Jarun.

Govoreći o takvim imenima na prostoru Bosne i Hercegovine, Šabić navodi da se ne bi lako snašao onaj koji krene u Novo Selo ili Slatinu kojih imamo po dvanaest, Gradinu ili Odžak kojih je jedanaest, deset Gradaca ili u jednu od osam Kamenica.

Ona je navela i primjere nekih zanimljivih imena mjesta u Bosni i Hercegovini i regiji.

"Čini mi se dovoljnim da spomenem naše "brodove" npr. Bosanski Brod, Martin Brod, Šićki Brod, i "luke" npr. Banja Luka, Olovske Luke, Oštra Luka itd. Predodžba o moru i lukama bi svakako bila pogrešna", kaže ona.

"U ranijoj fazi razvoja našeg jezika "brod" je označavao mjesto gdje se moglo preći preko neke vode, dok je "luka" značila plodnu zemlju uz vodu. Dojmljivo, možda čak romantično, zvuče imena naselja Grabova Draga, Brezova Kosa, Ljubače, Ljubinje i slično. Opet smo na krivome tragu ako ne znamo da je "draga" ranije značila isto što i dolina, da je "kosa" padina ili strana brda, dok je korijen ljub - u riječima označavao blatno zemljište. Dosta je takvih primjera koji mogu da zavaraju, jedno da pokazuju i govore a drugo budu i znače", pojašnjava Šabić.

Od zanimljivosti iz knjige mogu se izdvojiti i podaci da je prema narodnoj predaji ojkonim Kladanj dobio ime tokom osmanskih osvajanja kada su u potrebi da prijeđu rijeku Drinjaču bili prinuđeni izraditi most od "klada" tj. kratkih, debelih komada drveta.

Nastanak imena grada Blagaja, Orbini je dovodio u vezu s blagom, odnosno ime je povezano s tvrdnjom kako je na tom mjestu skriveno blago, pa otud i ime.

Goražde je prema nekim asocijacijama dobilo ime od riječi "gorenje", Samobora je izvođeno iz predaje kako se tu nalazio samo jedan bor, dok je ojkonim Stolac tumačen kroz motiv stolovanja srednjovjekovnih bosanskih vladara.

Šabić naglašava da ovih nekoliko ad hoc misli u vezi s narodnim tumačenjem ojkonima upućuju na složenost odgonetanja značenja imena naselja.

Kada je riječ o značaju nauke koja se bavi nazivima mjesta za proučavanje lingvističke i kulturne baštine Bosne i Hercegovine, Šabić navodi da imena svjedoče o čovjeku i prostoru s kojim je u suživotu. Predstavljaju njegovu kulturno-historijsku baštinu, zavičajnu prepoznatljivost i posebnost.

Izdavač knjige "Imena naselja u Bosni i Hercegovini“ je Muzej bosanskoga kraljevstva.