PROFESOR USTAVNOG PRAVA, DAVOR TRLIN O NOVOJ VLADI RS: To prelazi granicu 'samo nemoralnog' i postaje potencijalno protivustavno
Ustavnost Vlade Save Minića ponovo je dovedena u pitanje nakon što su mediji objavili da je nova ministarka porodice, omladine i sporta RS-a Irena Ignjatović izabrana na tu funkciju bez validnog dokaza o nacionalnoj pripadnosti.
Ekspert za ustavno i međunarno pravo, profesor Davor Trlin za "Avaz" je prije svega istakao kako smo bili svjedoci toga i ranije da se političke ličnosti drugačije izjašnjavaju na različitim izbornim procesima.
- Ovdje se može govoriti o tome da je nemoralno, neetično… protivpravno nije. Međutim, prema Ustavu Republike Srpske i Ustavu BiH, Vlada mora poštovati nacionalnu strukturu i etničke kvote konstitutivnih naroda. Ustavni sud BiH u svojoj praksi štiti princip ravnopravnosti, ali i zabranjuje zloupotrebu etničkih odredbi za diskriminaciju. Ako se dokaže da je imenovanje izvršeno bez autentičnog osnova (npr. bez upisa u matične knjige), to može biti osnov za ocjenu neustavnosti konkretnog akta ili čak cijele Vlade, jer krši ustavnu obavezu poštovanja nacionalne strukture - objašnjava Trlin za "Avaz".
Rodni list
Ono što Trlin naglašava jeste da ako kvota nije ispunjena na autentičan način, to prelazi granicu "samo nemoralnog" i postaje potencijalno protivustavno.
- Konačnu ocjenu dati će Ustavni sud BiH ako dođe do procedure. Ako Ustavni sud BiH bude odlučivao, vjerovatno će tražiti upravo taj matični dokaz (rodni list), a ne izbornu deklaraciju od CIK-a tj, izjavu gosp. Ignjatović u ranijem izbornim ciklusu. Ovo pokazuje da izborna procedura (CIK) i ustavne kvote (entitetski nivo) nisu potpuno sinhronizovani u pogledu dokazivanja nacionalnosti (“etniciteta”) - kazao je Trlin za "Avaz".
Siva zona
Trlin je objasnio i to da formiranje Vlade RS u kontekstu mandata koji je dodijelila Ana Trišić-Babić ulazi u sivu zonu ustavnosti ako imamo u vidu da funkcija vd predsjednika RS-a ne postoji u Ustavu RS-a.
- Dakle, pisani pravni osnov ne postoji. “Izlaz” se može tražiti u ustavnom običaju koji je Narodna skupštoina RS-a već treći put upotrijebila (prvi put kad je smijenjen Poplašen , drugi put kad je umro Milan Jelić). Trišić-Babić djeluje kao vršilac dužnosti predsjednice RS nakon gubitka mandata Milorada Dodika. Prema Ustavu RS, predsjednik ima ovlaštenje za dodjelu mandata, ali v.d. funkcija (ako se i prihvati ovaj ustavni običaj kao adekvatan pravni osnov a po meni običaji u evrokontinentalnom pravnom krugu ne mogu imati jaču snagu od pisanog prava) obično ima ograničena ovlaštenja na hitne poslove - kazao je.
Dodaje da dodjela mandata za formiranje Vlade predstavlja stratešku odluku kojom se pokušava preduhitriti odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koju ćemo svi znati ovih dana.
Moguće poništavanje svih odluka
- Ako Ustavni sud BiH proglasi neustavnom prethodnu Vladu RS na čelu sa Savom Minićem, posljedice po odluke donesene u tom periodu zavise od same presude suda. Prema praksi Ustavnog suda BiH, neustavnost organa može dovesti do ništavosti njegovih odluka retroaktivno, ali sud može primijeniti princip "zaštite stečenih prava" ili "kontinuiteta upravnih akata" kako bi izbjegao haos - kazao je Trlin za "Avaz".
To znači da bi odluke mogle biti proglašene ništavim samo ako su direktno povezane sa neustavnošću (npr. imenovanja ili zakoni koji krše etničku ravnopravnost), ali ne nužno sve – sud može odrediti prelazni period ili potvrditi valjanost akata koji su doneseni u dobroj vjeri.
- U slučaju Vlade RS, ako se utvrdi neustavnost zbog mandata ili sastava, moguće je da se sve odluke ponište, što bi izazvalo pravni vakuum – npr. ugovori, budžeti ili imenovanja bi postali nevažeći, što bi zahtijevalo ponovno usvajanje od strane legalne vlade - objašnjava sagovornik za "Avaz".
Trlin objašnjava i da bi Sud ovdje mogao ići do kraja sa potpunom ništavošću ili djelimičnom – proglasi neustavnom imenovanje mandatara i Vlade RS a ostavi na snazi određene akte kako bi sačuvao stabilnost ili da umjesto toga, može naložiti korekcije.
Ovo je ključno za razumijevanje: neustavnost nije automatski jednako potpunoj ništavosti, ali rizik postoji i mogao bi dovesti do značajnih pravnih i političkih posljedica.