Maj i jun su poznati po saopštavanju brojeva sadržanih u privrednom sistemu Republike, ali i Federacije BiH. Iako prvu informaciju o funkcionisanju ekonomskog tkiva javnost dobija o bankarskom sektoru u kojem depoziti i krediti rastu dvocifrenim stopama, da su profiti izdašni i da kao investitor u banku ostvarujete povrat već u četvrtoj godini, nije bez značaja posmatrati i nefinansijski dio domaće ekonomije - stanje naših oko 13.000 privrednih društava, u kojoj vrijedno radi 170.000 hiljada ljudi. Povrat u četvrtoj godini u bankarskom sektoru je moguć ako je stopa profita na uloženi kapital 17 procenata.
Finansijski sistem je pokazatelj funkcionisanja privrede, države i sektora stanovništva, ako u tim segmentima nemamo loših plasmana i imamo rekordno niske loše plasmane, onda možemo reći da su ovi sektori solventni, likvidni, ako ostvaruju dobit, onda možemo reći da privreda dobro funkcioniše, da državni deficiti ne remete funkcionisanje državnih finansija, a da raspoloživi dohodak sektora stanovništva omogućava tom sektoru štednju. Naime, do prije samo desetak godina štednja kao procenat ekonomije mjerene BDP-om iznosila je četiri procenta, a zvaničan podatak za 2024. godinu ukazuje da iznosi 16%. Četvorostruki rast štednje u desetogodišnjem periodu je nešto što je dobro, naročito ako imamo na umu da funkcionišemo u ambijentu gdje je štednja u istom periodu povećana za samo 60%. Jedan od najznačajnijih izvora, brojki za privredni život su podaci Federalne agencije za posredničke usluge Federacije BiH i naše agencije koja se bavi prikupljanjem podataka iz finansijskih izvještaja - APIF.
U kapitalizmu jedna od najznačajnijih riječi je profit, stariji građani i oni koji se tako osjećaju odrasli u vremenu prije kapitalizma i demokratije to su nazivali rentabilnost društvenog kapitala. Rezultati privrede prethodne godine ukazuju da je profit privrede Republike Srpske povećan za skoro jednu četvrtinu ili 22 procenta. Rezultat poslovanja Republike iznosio je tri milijarde i tri stotine miliona KM. Ostvarena je dobit od 3,8 milijardi KM, ali i gubitak od nekih pola milijarde KM. Rast profita ukazuje na raste efikasnosti i profitabilnosti privrednih društava i njihov modela poslovanja u Republici Srpskoj daje zavidne rezultate. Ukupna bruto dodata vrijednost privrede Republike iznosi 10,5 milijardi KM i prvi put je veća od deset milijardi KM, što je značajan podatak.
Do prije samo pet godina (2021) dodata vrijednost privrede je iznosila šest milijardi i šest stotina miliona KM. Rast od 60 procenata u pet godina moguć je ako se ostvaruje godišnja stopa rasta od deset procenata. Što je dobro, jer se povećava učešće ukupne privrede u stvaranju ekonomije, a to je moguće ako su mjere, aktivnosti, događaji, politike, srećne okolnosti privredi "išle na ruku". Ako se to nastavi uz malo umješnosti, zbog čega to ne bi moglo biti 20 procenata. Većina ograničenja u životu potiče iz glave. Kada se dešavaju dobre stvari u privredi, to je dobro za društvo u cjelini. To je dobro zbog toga što imamo snažnu osnovu za upravljanje društvenoekonomskim događajima koje nam budućnost donosi, stvara se kapital koji se može iskoristiti za nacionalni razvoj. Do prije pet godina za plate zaposlenima u privredi se izdvajalo tri milijarde i sto šezdeset miliona KM ili 47,5 procenata dodate vrijednosti. Nakon pet godina za plate se izdvaja približno isto, iako smo imali politike stimulacije plata, penzija. Na osnovu činjenice da je za stvaranje dodate vrijednosti upotrijebljeno 29 milijardi KM kapitala i 26 milijardi obaveza, to nam ukazuje da je sa 55 milijardi KM naših 167.000 radnika ostvarilo produktivnost koja se približila produktivnosti zaposlenih u Federaciji BiH. Produktivnost radnika u Republici Srpskoj prethodne godine iznosila 209.000 KM, dok je u Federaciji BiH iznosila 214.000 KM. Razlike u produktivnosti zaposlenih u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH gotovo da i nema, tj. razlika u korist Federacije BiH je tek nekih 5.000 KM, oko dva procenta. Do prije godinu dana tj. u 2024. godini, razlika je bila izraženija i iznosila je 8.000 KM, a prije pet godina razlika u produktivnosti je bila 20.000 KM odnosno možemo reći da je produktivnost zaposlenog u Federaciji BiH bila za 15 procenata veća nego zaposlenog u Republici Srpskoj. Danas to više nije tako. Treba očekivati da će u tekućoj godini produktivnost radnika Republike biti veća nego u Federaciji BiH prvi put u istoriji ovih prostora. Za petogodišnji period, ako zadržimo ispravne politike, može se formirati očekivanje u kojem će produktivnost zaposlenog u Republici biti za najmanje desetinu veća nego produktivnost zaposlenog u Federaciji BiH. Ako je produktivnost veća, onda je i prostor za rast plata veći. Vidjećemo da li će u narednih pet godina prosječna plata u privredi Republike biti značajno veća nego ona u Federaciji BiH. Da su vođene ispravnije politike, mjere, aktivnosti i "srećne okolnosti" poslužile, produktivnost zaposlenog u Federaciji BiH danas bi bila značajno veća nego u Republici, minimum deset procenata. Oportunitetni trošak u produktivnosti u Federaciji je oko 30.000 KM po zaposlenom u prethodnih pet godina (2021-2025). Naredni petogodišnji period je, pored političkog, geopolitičkog, bezbjednosnog, kulturnog, duhovnog aspekta bitan i sa ekonomskog aspekta.
Živimo u periodu globalne neravnoteže, koji se javljaju svakih dvadesetak godina. Imali smo ih 20-ih, 40-ih, 60-ih, 80-ih, 2000-ih, 2020-ih. Neravnoteža 20-ih je dovela do rađanja MMF-a, neravnoteža šezdesetih do kolapsa zlatnog standarda. Od upravljanja neravnotežama zavisi nacionalna moć, industrijska snaga, finansijska stabilnost, monetarna politika, zaposlenost naših radnika, profit naših preduzetnika i standard naših penzionera. Da li imamo elemente sistema stabilnim - imamo. Naročito mnogo se očekuje od privrede, veći broj preduzetnika i preduzeća, danas je taj broj oko 30.000 i ukazuje na snažnog saveznika budućnosti. Nužan uslov za kvalitetniju privredu je veći broj učesnika. U toku juna pozvani su privrednici da konkurišu za podsticaje privredi i to predstavlja značajan neiskorišteni potencijal do sada. Ovaj poziv je naročito interesantan u kontekstu globalnih dešavanja, jer teško je biti takmac ako ne koristimo sve ono što imaju drugi, a dobro je da imamo i "keca u rukavu", jednog više makar. Drugi, npr. SAD, podstiče svoju privredu sa 1,34% bruto proizvodnje prerađivačke industrije, Kina sa 1,13%, Japan sa 0,82%, Njemačka sa 0,77%. Republika Srpska podstiče svoju prerađivačku industriju sa 0,2% bruto proizvodnje. Ovo predstavlja stratešku prednost naših privrednika. Ako želimo uporediti našeg privrednika sa privrednikom Njemačke, red je da podsticaj bude na nivou makar Njemačkog privrednika, privrednika u SAD ili u Kini, a ukoliko fiskalni prostor, finansijski prostor dozvoljava, zbog čega ne bismo u ovom vremenu destabilizacije iskoristili i vrijeme i prostor u kojem živimo, fiskalnu i finansijsku poziciju koju imamo.
Fiskalna pozicija našeg budžeta je izuzetno dobra, najbolja od kada se mjeri, a finansijska pozicija naše privrede je, jezikom skromnosti rečeno, odlična. Naime, učešće obaveza ili dugova u imovini naše privrede je 46,8%, dok je u Federaciji BiH 53,2%. Slijedom prethodne informacije, ako baš želimo da upoređujemo dva privredna modela funkcionisanja, potrebno je posmatrati odnos rizika i prinosa ili straha i pohlepe rječnikom Valentina Katasonova u dijelu "Civilizacija novca". Na stotinu jedinicu rizika - straha mjerenu obavezom koja se mora izmiriti, privreda Republike ostvaruje prinos - pohlepu od 13 jedinica. U Federaciji od stotinu jedinica obaveza privredni model Federacije stvara deset jedinica dobiti.
Kapital je neophodan za rast i razvoj. On stvara novu vrijednost, pokreće privredu i jača ekonomsku snagu društva. Međutim, nijedno zdravo društvo ne smije dopustiti da kapital postane vrhovni arbitar javnog interesa, odrednica društvenog razvoja, upravljač javnim resursima ili gospodar kritične infrastrukture. Tamo gdje kapital postaje cilj sam po sebi, javni interes neminovno gubi svoje mjesto. U Republici je privreda povećala svoj kapital u prethodnih pet godina za 40 procenata, porodice koje najveći dio svog kapitala imaju u nekretninama su povećale svoju vrijednost za sedamdesetak procenata. Posljednji podaci iz aprila ukazuju da je novčana masa u BiH povećana u aprilu u odnosu na april prethodne godine za 4,3 milijarde KM ili 10,9%, ili za 1.300 KM po stanovniku. U Evropi je u istom periodu rast novčane mase između tri do četiri procenta. Novac se stvara i dolazi u domaći ekonomski ambijent i grijeh ga je ne uposliti. Novac i bogatstvo vole vodu i dinamiku, on ne smije da stoji.
Ako je era liberalnog kapitalizma završena, nešto će zamijeniti tu ideju, za to nešto još ne znamo u potpunosti šta je, ali se treba nadati da to nešto neće "razoriti" globalnu ekonomiju. Ako i razori globalnu ekonomiju, treba se nadati da neće razoriti naš domaći privredni potencijal i da će domaći kapital i domaći resurs u narednom periodu, zajedno sa brojevima, predstavljati još snažnijeg saveznika i partnera budućnosti.
