Presudu tumači ko kako stigne: Hoće li Milorad Dodik ostati na čelu SNSD

Od 1. avgusta, kada je postala pravosnažna presuda Suda BiH kojom se Dodiku, između ostalog, zabranjuje vršenje dužnosti predsjednika Republike, pravno gledano stvari bi morale biti jasne. Ali nisu.

Presudu i dalje tumači ko kako zna i umije. 

Neki tvrde da Dodik može ostati na čelu SNSD, jer se ova stranka ne finansira iz budžeta. Drugi upozoravaju da mu je zabranjeno političko djelovanje uopšte, pa samim tim i rukovođenje strankom. 

A kada presuda postane predmet slobodnog tumačenja, šta nam to govori o pravosuđu?

Sudija Suda BiH Sena Uzunović poslala je (novi) dopis, ovaj put direktno Osnovnom sudu u Banjaluci, i zatražila da Dodika izbrišu iz registra kao predsjednika SNSD.

-S obzirom na to da do danas nisu izvršene pravne posljedice osude, u prilogu vam dostavljamo ovjerene kopije prvostepene i drugostepene presude Suda BiH radi izvršenja pravnih posljedica osude, posebno iz člana 114, stav 1 tačka a) Krivičnog zakona BiH. A spomenuti član zakona, nabrajajući pravne posljedice osude, kaže: prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili u drugim pravnim licima – navela je Uzunovićeva.

Osnovni sud u Banjaluci je, podsjetimo, već jednom odbio isti zahtjev, koji im je tada, u ulozi posrednika, dostavila CIK BiH. 

Dok se institucije dopisuju, a drugi tumače, Dodik uredno obavlja funkciju predsjednika stranke.

Frustracije

Šef Kluba poslanika SNSD u NS RS Srđan Mazalica, kaže da Uzunovićeva pokušava ponovo da izvrši pritisak na pravosudne institucije Srpske, budući da joj to ranije nije uspjelo.

-Sena Uzunović pokušava izdejstvovati možda nekakvu reakciju, pa ako prođe-prođe. Nastoji da održi tu temu aktivnom u medijima. Ona pokušava, vršeći pritisak na druge pravosudne institucije na jedan vrlo bezobrazan i agresivan način, ostvariti svoje frustracije. Ne želi se smiriti dok se Dodik ne izbriše iz registra kao predsjednik stranke – kaže Mazalica za Srpskainfo.

On naglašava da to predstavlja još jednu vrstu pritiska na pravosudne institucije Srpske, budući da je to već jednom bezuspješno pokušano.

-Do toga, smatram, neće doći. Ranije je već donesena odluka o tom pitanju. Nije mi poznato gdje Uzunovićeva nalazi uporište za takvo nešto – rekao je Mazalica.

On je naglasio da stranka kao udruženje građana ne predstavlja ustanovu ili instituciju. 

“Jadno pravosuđe”

Profesor ustavnog prava Milan Blagojević, naglasio je, prije svega, da njegovu izjavu ne treba shvatiti kao raspravu ad hominem, jer bi isto rekao bez obzira na to o kome se radi. 

-A to o čemu se radi je samo jedan u nizu drugih dokaza koliko je jadno ovdašnje pravosuđe, koje je rak rana cijelog sistema vlasti u BiH. Dakle, sudija o kojoj je riječ u vašem pitanju se tek u martu 2026. godine dosjetila šta treba da radi po zakonu, iako je to trebala učiniti još u avgustu 2025. godine, kada je potvrđena njena osuđujuća presuda protiv Milorada Dodika. Naime, kada se već odlučila da prihvati Šmitovo krivično djelo i da za to djelo osudi Milorada Dodika, iako time krši Ustav BiH koji zabranjuje da u BiH iko drugi donosi zakone i propisuje krivična djela osim nadležnih institucija BiH, sudija Uzunović je bila dužna da još u avgustu prošle godine, kada je ta njena presuda postala pravosnažna, zatraži od Osnovnog suda u Banjaluci da iz registra tog suda briše Dodika kao predsjednika SNSD, jer po Šmitovom zakonu osuđujuća presuda kakvu je donijela sudija Uzunović ima za pravnu posljedicu i to brisanje, budući da navedena presuda znači i zabranu obavljanja funkcije u političkoj stranci. Međutim, sudija Uzunović se umjesto toga mjesecima dopisuje sa CIK BiH, tražeći od CIK da on zahtijeva brisanje Dodika kao predsjednika SNSD iz registra suda, iako CIK nije nadležan za to, kako po Izbornom zakonu BiH, tako ni po bilo kojem drugom zakonu – kategoričan je Blagojević.

Blagojević naglašava da se sudija Uzunović obratila tom sudu kada je sve to dovelo do toga da Osnovni sud u Banjaluci odbaci zahtjev CIK za brisanje Dodika iz sudskog registra, jer CIK nema nadležnost da podnese takav zahtjev, kako je pravilno obrazložio Osnovni sud u Banjaluci.

-Ali, po meni, i sada to čini na pravno nevaljani način. Naime, ona se sada obraća tom sudu zahtjevom, ali zahtjev nije odluka Suda BiH čije neizvršenje bi za posljedicu imalo krivično djelo neizvršenja odluke Suda BiH, propisano Krivičnim Zakonom BiH. Hoću reći da je umjesto zahtjeva sudija Uzunović najprije trebala da donese rješenje o izvršenju pravne posljedice brisanja Dodika iz sudskog registra kao predsjednika SNSD, na koje rješenje bi postojalo pravo žalbe nadležnom vijeću Suda BiH, nakon čega je, po pravosnažnosti tog rješenja, isto kao odluku Suda BiH trebalo dostaviti Osnovnom sudu u Banjaluci koji bi po takvoj odluci morao da postupi, jer bi u suprotnom došlo do izvršenja krivičnog djela neizvršenja odluke Suda BiH – kaže Blagojević za Srpskainfo.

Međutim, nastavlja Blagojević, nije tako postupljeno, tako da sada, smatra on, možemo imati situaciju da Osnovni sud u Banjaluci odbaci i zahtjev sudije Uzunović, uz obrazloženje da se radi o zahtjevu, a ne o pravosnažnoj odluci (rješenju) suda kojom bi bilo naređeno izvršenje pravne posljedice presude.