Posežete li za mobitelom čim otvorite oči? Možda ste upali u začarani krug "doomscrollinga"

Šta ste prvo uradili kada ste se jutros probudili? Ako ste posegnuli za telefonom i počeli skrolati vijesti - prelazeći s jednog naslova na drugi, dok vam se pred očima nižu loše vijesti - bavite se nečim što se zove doomscrolling. I niste jedini.

To je razumljiv poriv: dok ratovi bjesne širom svijeta, masovne pucnjave se ponavljaju, klimatske katastrofe se nižu jedna za drugom, a polarizirano društvo se priprema za još jedne predsjedničke izbore, naši informativni kanali prepuni su uznemirujućih sadržaja. Mnogi od nas ih gutaju neprestano; osvježavamo sadržaj iznova i iznova, a tok loših vijesti ne prestaje.

Fenomen doomscrollinga - jedne od riječi godine Oxfordskog rječnika za 2020. godinu postao je posebno izražen tokom pandemije, kada su naši poremećeni životi poticali stalno praćenje broja oboljelih i preminulih od COVID-a. Međutim, više od četiri godine kasnije, i dalje živimo u periodu snažnih društvenih, političkih i ekonomskih potresa, a doomscrolling se, prema mišljenju stručnjaka s Harvarda, razvio u podmuklu prijetnju našem mentalnom i fizičkom zdravlju, piše Harvard Health.

Zbog sklonosti medija da uglavnom ističu loše vijesti (kako kaže izreka: "Ako krvari, vijest je"), "ne dobijamo nikakve poruke nade — sve je negativno", kaže dr. Richard Mollica, profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard.

"To je jedan neprekidan niz udara", slaže se dr. Aditi Nerurkar, predavačica na Odjelu za globalno zdravlje i socijalnu medicinu na Harvardu. "Naši mozak i tijelo savršeno su dizajnirani da se nose s kratkotrajnim stresom. Ali posljednjih nekoliko godina stres jednostavno ne prestaje. Doomscrolling je naš odgovor na to."

Žene posebno ranjive

Ko je podložan ovom ponašanju? Svi. "Ako imate uređaj, otvorena je sezona za doomscrolling", kaže dr. Nerurkar.

Ovo ponašanje ukorijenjeno je u limbičkom sistemu mozga - često nazivanom "gušterski" ili "reptilski" mozak - kojim dominira struktura zvana amigdala. Ona potiče instinkt samoodržanja i pokreće reakciju "bori se ili bježi", tjerajući nas da neprestano tražimo prijetnje.

"Stres potiče naš osnovni poriv da skrolamo", kaže ona. "Postajemo hipervigilantni i stalno skeniramo opasnosti. Što više skrolate, to više osjećate potrebu da nastavite."

Ipak, dvije grupe su posebno ranjive: žene i osobe s traumatskim iskustvima, ističe dr. Mollica. Žene su više pogođene jer je "većina nasilnih medijskih sadržaja usmjerena na povređivanje žena i djece".

S druge strane, osobe koje su doživjele nasilje doomscrollaju iz straha, objašnjava dr. Mollica, koji je ujedno i direktor Programa za traumu izbjeglica pri Općoj bolnici Massachusetts.

"Ne osjećaju se sigurno u svijetu i pokušavaju shvatiti šta se dešava kako bi umirile svoju anksioznost. Ali upravo kod tih ljudi doomscrolling djeluje kao okidač."

Fizičke i mentalne posljedice

Uznemirujuće vijesti često izazivaju mučninu, ali to je samo jedan od fizičkih efekata doomscrollinga. Ostali uključuju glavobolje, napetost mišića, bolove u vratu i ramenima, smanjen apetit, probleme sa spavanjem, pa čak i povišen krvni pritisak, upozoravaju stručnjaci.

"Kada ljudi satima doomscrollaju, oni su i dugotrajno fizički neaktivni", napominje dr. Nerurkar. "Posljedice su široke i zabrinjavajuće."

Nakon pandemije, mentalni efekti doomscrollinga detaljnije su istraživani. Pregled istraživanja iz aprila 2023. godine, objavljen u časopisu Applied Research in Quality of Life, koji je obuhvatio oko 1.200 odraslih osoba, sugerira da je doomscrolling povezan s lošijim mentalnim blagostanjem i nižim zadovoljstvom životom.

Studija iz augusta 2024. godine, objavljena u Computers in Human Behavior Reports na uzorku od 800 odraslih, dodatno potvrđuje ove nalaze, navodeći da doomscrolling izaziva pojačanu egzistencijalnu anksioznost — osjećaj straha ili panike koji se javlja kada se suočavamo s ograničenjima vlastitog postojanja. Još jedno istraživanje, objavljeno u aprilu 2024. u časopisu Computers in Human Behavior, pokazuje da zaposleni koji doomscrollaju tokom radnog vremena mogu postati manje angažirani na poslu.

Na praktičnom nivou, dr. Nerurkar upozorava na pojavu tzv. "kokičastog mozga" (popcorn brain), koja nastaje usljed prekomjernog boravka online. "To je stvaran, biološki fenomen osjećaja da vam mozak ‘puca’ zbog pretjerane digitalne stimulacije", objašnjava ona. "Tada postaje teško funkcionisati u stvarnom svijetu, koji se odvija znatno sporije."

Kako smanjiti doomscrolling

Iako je važno biti informisan, doomscrolling ne donosi dodatne koristi. "Moramo ostati informisani, ali ne po cijenu mentalnog zdravlja", kaže dr. Nerurkar. "Smanjenje doomscrollinga ne znači potpunu apstinenciju, već smanjenje zavisnosti."

Kako to postići? Ključ je u postavljanju "digitalnih granica koje omogućavaju mozgu i tijelu da se ponovo prilagode normalnom funkcionisanju".

Dr. Nerurkar i dr. Mollica preporučuju sljedeće korake:

- Držite telefon dalje od kreveta: Neka bude u spavaćoj sobi, ali van dohvatljive distance, kako ne biste instinktivno posezali za njim čim se probudite. "To može biti najveća promjena za smanjenje stresa", kaže dr. Nerurkar.

- Primijenite isto na radnom mjestu: Držite telefon u ladici ili najmanje tri metra dalje od radnog prostora.

- Ne nosite telefon za sto: Tokom obroka, ostavite telefon van dohvata ruke i utišajte ga.

- Prebacite telefon na sivu skalu: Ova vizuelna granica čini skrolanje manje primamljivim. "Postoje rani podaci da ovo smanjuje vrijeme provedeno na ekranu", kaže dr. Nerurkar.

- Isključite notifikacije: Zvukovi i obavijesti su opcionalni. Pregledajte postavke i isključite ih. "Postavlja se pitanje: koristite li vi uređaj ili uređaj koristi vas?"

- Fokusirajte se na lokalne vijesti: One su često manje negativne i više ohrabrujuće. "Držite se okruženja u kojem živite", savjetuje dr. Mollica.

- Naučite reći 'ne': Ako vam neko stalno dijeli uznemirujuće sadržaje, jasno recite da vas to ne zanima. "Tako preuzimate kontrolu."

- Usmjerite pažnju na pozitivno: Volontirajte, pomozite drugima, šetajte prirodom ili se bavite aktivnostima koje vas emocionalno rasterećuju. "Pozitivna emocionalna iskustva su neophodna."

- Razgovarajte s ljekarom: Ako ne možete prestati s doomscrollingom ili vas ono izrazito uznemirava, obratite se stručnjaku. "Manjem broju ljudi potrebna je profesionalna pomoć, a prvi korak je razgovor s porodičnim ljekarom", zaključuje dr. Mollica.