Zamjenik predsjednika Domovinskog pokreta, Stipo Mlinarić, najavio je predstavljanje Deklaracije o uspostavi hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH, dok je zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić ocijenio da takva inicijativa "nije provediva". „Domovinski pokret sutra će predstaviti Deklaraciju”, izjavio je Mlinarić u utorak, uoči sastanka parlamentarne većine u Banskim dvorima.
Dodao je pritom da dokument koji se pojavio u javnosti nije službena verzija DP-a.
„Deklaraciju koju ćemo predstaviti koaliciji i cijeloj javnosti nitko nije vidio”, kazao je Mlinarić te napomenuo da će dokument najprije biti predstavljen koalicijskim partnerima, a potom saborskim klubovima i predsjedniku Republike.
Zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić, međutim, izrazio je sumnju u provedivost DP-ove inicijative. Smatra da DP-ova deklaracija nije provediva i da su u DP-u toga svjesni. „To sam im rekao i osobno prije dva do tri tjedna kada je ta tema prvi put izašla u javnost. Mislim da je to nerealno i da ne pridonosi atmosferi koja je potrebna u Bosni i Hercegovini, da bi ljudi mogli postići dogovore o otvorenim pitanjima”, izjavio je Hodžić.
Dodao je kako, po njegovom mišljenju, ta inicijativa ne može donijeti ništa dobroga za dobrosusjedske odnose Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Hodžić smatra i da prijedlog "ne donosi ništa dobro ni DP-u" i da su to pokazale reakcije predstavnika hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
„Ovo je predizborno vrijeme u kojem takvi potezi mogu biti presudni za konačan ishod i, nažalost, mislim da je timing u potpunosti promašen, kao i sam sadržaj te inicijative”, poručio je Hodžić, ocijenivši da DP time pokušava popraviti svoj politički rejting i svoj imidž.
Na upite o mogućem pokretanju procesa istupanja Hrvata iz Federacije BiH, Mlinarić je odbacio takvu mogućnost.
„Nemojte čitati stvari koje pozivaju na istupanja Hrvata, Domovinski pokret je ozbiljna stranka, ozbiljni ljudi su radili na toj deklaraciji”, kazao je Mlinarić.
TOTALNO RAZOTKRIVANJE
Davor Gjenero, politolog i neovisni konsultant, komentirao je za „Slobodnu Bosnu“ opasne najave i Zagreba, te otkrio u kakvoj se vezi desničarski Domovinski pokret i HDZ BiH s predsjednikom Draganom Čovićem na čelu.
-Po svemu sudeći, Domovinski pokret kao mlađi koalicijski partner postaje sve veći teret hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i njegovu krugu unutar HDZ-a.
Od početka je ta koalicija za Plenkovića bila neželjena, ali Zoran Milanović je svojim upadom u stranačku arenu neposredno prije parlamentrnih izbora 2024. stvorio okolnosti u kojima nije bilo moguće formirati parlamentarnu većinu po uzoru na onu iz proljeća 2017. ili nakon parlamentarnih izbora 2020, kad je Plenkovićev centristički HDZ stvorio parlamentarnu većinu s manjinskim zastupnicima i zastupnicima malih liberalnih političkih stranaka. Domovinski pokret je s odvojenih 14 mandata bio izrazito uspješan na tim izborima i Milanovićeva raadikalizacija političke arene gurnula ga ne na „pivotalnu poziciju”.
Poziciju ključne stranke u političkoj areni DP je ubrzo poćeo gubiti, pa je već prije početka razgovora o koaliciji s HDZ-om izgubio jednog zastupnika, a to nije bio kraj raskola u stranci. Danas DP nema više tako relevantan klub – sveo se na osam zastupnika, a Plenković je proširio koaliciju i na domak je tome da se može posve odreći suradnje s DP-om, koji mu je u ove dvije godine stvorio nebrojene probleme.
DABRO, ĆIPE I EKIPA
Od početka mandata DP je u „križarskom ratu” protiv vrlo pristojne, umjerene i konstitucionalno patriotske stranke Srba u Hrvatskoj, SDSS-a predvođenog Miloradom Pupovcem. Samo su Plenkovićeva politička razboritost i mudrost Milorada Pupovca spriječili da DP-ova kampanja rezultira sukobom SDSS-a i hrvatske vlade, ali ipak je danas prilično komplicirano izvesti ono što se podrazumijevalo pred dvije godine – uključiti tri zastupnika ove manjinske stranke u vladajuću koaliciju.
To je teško izvedivo, ali ne i nemoguće, a upravo to najviše brine DP-ovce, jer nakon dogovora o obnovi stare i uspješne suradnje ovih dviju stranaka, većina bez DP-a postaje relativno lako dohvatljiva.
Iako se DP u raskolu praktički raspolovio, izgubio je uporište u jedinom gradu kojeg je kontrolirao, u Vukovaru, i više nema nikakvu garanciju da bi u slučaju ponovljenih parlamentarnih izbora i jedan od današnjih 8 parlamentarnih zastupnika te stranke ušao u parlament, u DP-u o sebi još uvijek razmišljaju kao o važnom političkom faktoru.
Dok je parlamentarna većina bila minimalna, Josip Dabro, smijenjeni potpredsjednik vlade i ministar poljoprivrede, koji je iz vlade morao otići zbog snimke pucanja u zrak iz kalašnjikova, a zimus je napravio ružan skandal pjesmom o madridskoj „grobnici od zlata” i „vođi svih Hrvata”, raspolagao je „zlatnim glasom” i mislio je da može provocirati i rasipati desni populizam, kako mu drago.
"ISPUHALI" MLADI LAVOVI IZ SLAVONIJE
Kad je većina ojačana s tri parlamentarna zastupnika koji su iz opozicije pristupili HDZ-ovoj većini, Dabro je postao nebitan. Čak je i u stranci izgubio poziciju glavnog tajnika, dakle ključnog stranačkog operativca, jer ga je predsjednik stranke Ivan Penava pod premijerovim pritiskom razriješio s te pozicije.
Teško je ocijeniti koji je motiv novog DP-ovog zaoštravanja odnosa sa starijim partnerom, ali u kuloarima se nagađa da je to posljedica „prosvjetiteljskog impulsa” Penavi iz Ureda Predsjednika. Nagađa se da predsjednik Milanović sanja mogućnost da se raspadne koalicijska većina, a da je Penavi ponudio sudjelovanje u koaliciji svih protiv HDZ-a, s kakvom je Milanović pokušao nastupiti na izborima pred dvije godine, ako pomogne u tome da Plenkovićeva vlada ostane bez većine.
Penava je gradonačelnik Vukovara postao u vrijeme kad je Tomislav Karamarko vodio HDZ, i kad se ta stranka profilirala kao stranka desnice. U to vrijeme je i Dabro bio igrač u HDZ-ovu timu, jedan od „mladih lavova” iz Slavonije koji su potiskivali Vladimira Šeksa i njegov tim, koji je godinama kontrolirao slavonske županije.
U to je vrijeme Penava vodio stranačku organizaciju HDZ-a u Vukovaru, a Dabro je nastojao ovladati organizacijom u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
VEZE S DRAGANOM ČOVIĆEM
Te su organizacije, nakon što je Plenković preuzeo vođenje HDZ-ove centrale bile bliže Čovićevu HDZ-u BiH nego li zagrebačkoj stranačkoj centrali. Uz BiH su ti ljudi povezani porijeklom, a Dabro je i živio u BiH, u Odžaku, do okupacije tog bosansko-posavskog mjesta. Ta je skupina sudjelovala i u osnivanju Zaklade Vrhbosanske nadbiskupije 2020. u Vukovaru, a Dabro je bio prvi upravitelj te zaklade, u vrijeme dok je Vrhbosanski nadbiskup bio kardinal Vinko Puljić.
Vrlo je zanimljiva sprega utjecaja na Penavu i Dabru, vezano uz njihovu inicijativu za formiranje posebne izborne jedinice za Hrvate u Federaciji BiH.
Ta se inicijativa nadovezuje na nedavnu proklamaciju o razgraničenju trećeg entiteta (Herceg-Bosne) na Trade Fairu, konferenciji koju je organizirala skupina nevladinih organizacija čvrsto povezana s MAGA pokretom i mrežom koju je svojevremeno u Europi stvorio Steve Bannon.
Skupina koja u Hrvatskoj promovira Huntingtonovsku paradigmu o „sukobu civilizacija” i otvoreno Bošnjake proglašava nosiocima tog civilizacijskog sukoba, povezuje se s tim miljeom, i nastoji u Hrvatskoj oživjeti koncept sukoba s Bošnjacima, koji je prevladan Washingtonskom sporazumom iz proljeća 1994. godine.
Za tu je paradigmu važno da se Hrvate u BiH predstavi kao politički obespravljene i da se konstatira kako Bošnjaci korak po korak uspostavljaju unitarnu BiH u kojoj žele asimilirati najprije manju zajednicu Hrvata katolika, a nakon toga i pravoslavne Srbe.
Hrvati u BiH, što se izbora tiče, imaju samo jedan problem, a on je, čini se, na korak do toga da bude riješen razvojem političke kulture, bez velikih i kompliciranih zakonskih zahvata.
Naime, jedino pitanje koje doista opterećuje poziciju Hrvata u BiH je izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, ali budući da su sada izbori za člana iz reda bošnjačkog naroda kompetitivni, malo je vjerojatno da bi se više mogla ponavljati nesretna „epizoda Komšić”, koja je nažalost trajala četiri mandata, dakle 16 godina. U takvim okolnostima zagovarati razgraničenje „posebne izborne jedinice za Hrvate” očito je zlonamjerno.
Dodajmo tome da osim inicijative za BiH, u DP-u imaju još jednu „međunarodnu inicijativu”, naime stvaranje bliskosti s administracijom predsjednika Trumpa, jasno je da se „projektom” neukih DP-ovih vođa, Penave i Dabre (Penava je barem redovitim školovanjem diplomirao kineziologiju u Zagrebu, a Dabro je istu struku „akšamli učio” u Travniku) zapravo napada europski usmjerena politika premijera Plenkovića.
NEDORASLI DESNIČARI
Plenković je dobrohotno upozorio mlađe partnere da se bave resorima koji su im povjereni u Vladi i da se ne miješaju u politike kojima nisu dorasli. Očito je da to upozorenje krug oko Penave i Dabre nije razumio. Iako Hrvatskoj čine reputacijsku štetu, nema opasnosti da bi se nestabilnost koju žele generirati mogla preliti u BiH.
Nema šansi da bi oni mogli privući relevantan dio biračkog tijela Hrvata porijeklom iz BiH, niti je vjerojatno da bi sa osam mandata mogli ugroziti stabilnost Vlade, koja je već osigurala šest mandata u Saboru, kojima bi nadoknadila eventualni gubitak. Koliko god bi predsjedniku Milanoviću odgovaralo da Plenkovićeva većia padne na „bosanskom pitanju”, vrlo je malo vjerojatno da bi se to moglo dogoditi, a još je manje vjerojatno da bi od huntingtonsovske paradigme Dabre i Penave, koliko god ona bila bliska njegovoj, Milanović mogao politički profitirati.
Da bi se provocirala ozbiljna politička kriza, potrebno je djelovanje političara doraslih kreiranju javnih politika. Dabro i Penava to jednostavno nisu, a njihov politički utjecaj groteskno se raspada već od izbora 2024, a sad je taj raspad, čini se, vrlo blizu finalnome činu. Najzanimljivije će biti gledati tko će se iz njihova zastupničkog kluba požuriti da prvi otkaže poslušnost Dabri i Penavi i izrazi lojalnost Plenkoviću i HDZ-u, komentirao je Gjenero za "Slobodnu Bosnu".
(M.I.)
