Lingvistička analiza potvrdila je da frazem “i mirna Bosna” (“obično kao zaključna rečenica u značenju pa sve u redu, pa mir, pa gotovo, pa svi zadovoljni”, Hrvatski jezični portal) ima gotovo isključivo pozitivne konotacije, što je ironija, proturječje pače, ako se imalo poznaje povijest Bosne.
Bosna i Hercegovina (BiH) opet nije mirna. Recentni nemir korijene vuče iz odluke 27. svibnja 2021. kojom je Christian Schmidt izabran za visokog predstavnika, ali bez potvrde Vijeća sigurnosti UN-a.
U 5 mjesecu je najavio da odlazi, a Upravni odbor Vijeća provedbe mira (PIC) u BiH nije 3. i 4. lipnja izabrao nasljednika razotkrivajući spor SAD-a i EU glede ustroja susjedne zemlje s kojom imamo najdužu granicu. Rusija sve promatra sa strane.
Autor Željko Trkanjec za Jutarnji smatra da je posljednjih sedmica u javnost plasirana priča o mogućem formiranju trećeg hrvatskog entiteta u BiH, ali ocjenjuje da takva inicijativa trenutno nema realnu političku podršku ni unutar BiH ni među međunarodnim akterima.
U tekstu se navodi da je ideja trećeg entiteta predstavljena na skupu desnih političkih krugova u Zagrebu te da bi takav prijedlog, prema autoru, mogao nanijeti štetu i položaju Hrvata u BiH i međunarodnoj poziciji Hrvatske.
Posebna pažnja posvećena je odlasku visokog predstavnika Christian Schmidt i nesuglasicama između SAD-a i dijela evropskih država oko budućeg uređenja BiH nakon njegovog mandata.
Autor procjenjuje da je za stabilnost Bosne i Hercegovine važnije očuvanje vojne misije EUFOR-a i prisustvo NATO-a nego samo postojanje OHR-a. Smatra da međunarodno sigurnosno prisustvo predstavlja ključnu garanciju mira.
U tekstu se navodi da službeni Zagreb, predvođen premijerom Andrej Plenković, insistira na legitimnom predstavljanju Hrvata u BiH kroz izmjene izbornog zakonodavstva, ali da ne vidi političku snagu za stvaranje trećeg entiteta.
Kao glavni problem hrvatske politike prema BiH navodi se pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH, odnosno dugogodišnji spor oko načina izbora hrvatskog predstavnika.
Suština članka je da autor smatra kako je priča o trećem entitetu trenutno više politički signal i sredstvo pritiska nego realan projekat, te da bi fokus Hrvatske i međunarodne zajednice trebao biti na stabilnosti BiH, reformi izbornog sistema i očuvanju sigurnosnog okvira kroz EUFOR i NATO.
