OTKRIVENO ZBOG ČEGA JE TRUMP POLUDIO: Kinezi su povukli potez koji je sve zaprepastio
Nekoliko sati nakon što je saznao da je ponovno zaobišla Nobelovu nagradu za mir, iako je ove sedmice uspio dogovoriti (pri)mir(je) u Gazi, Donald Trump odlučio je dramatično eskalirati trgovinski rat s Kinom. Opet.
Američki predsjednik je na društvenim mrežama, u objavi kojom je najavio mjeru, Kinu nazvao "izuzetno neprijateljskom" te ju je optužio za "držanje svijeta u zatočeništvu".
Eskalirao novi trgovinski rat, Trump pobjesnio: 'Kini uvodim dodatnih 100% carina! Evo kad kreće!'
Najnovije zaoštravanje opravdano je vrijeme što smatra da bi trebalo odgovoriti na kinesko proširenje kontrole izvoza rijetkih zemljanih minerala. Naime, Peking je 9. listopada - kada je fokus ostatka svijeta bio usmjeren na Bliski istok iz kojeg se konačno pustio bijeli dim kao simbol sporazuma - proširio ograničenja na pet rijetkih zemljanih minerala. Redom, to su samarij, europij, terbij, disprozij i erbij. Time je broj kontroliranih elemenata porastao na 12 od ukupno 17.
Zašto je to bitno? Zato što Kina kontrolira više od 90 posto globalne proizvodnje prerađenih rijetkih zemljanih metala i magneta, što joj daje veliku stratešku prednost, ističe Reuters i pritom podsjeća da su upravo ti ključni elementi za električne automobile, hibridne motore, vojne radare i odbrambene sustave.
Trump je Pekingu, tako, nametnuo novu stopu carine - onu od 100 posto - koja će se najkasnije 1. studenoga odnositi na sve kineske proizvode.
Brod na kontejnerskom terminalu luke u Qingdaou, u istočnoj kineskoj provinciji Shandong -/Afp
Kineska vlada još nije izdala službeni odgovor na Trumpovu najavu, što je vrlo neobično s obzirom na njen značaj. New York Times šutnju tumači kao proračunatu, što znači da je Peking naučio lekcije iz travnja 2025. kada su brže "milu za drago" reakcije brzo eskalirale situaciju. Prema svemu sudeći, sada su se odlučili za strateško strpljenje, koje analitičari tumače kao znak povećanog samopouzdanja u trgovinskom ratu.
Jutarnji list je još proljetos pisao o tome da Kina, u svakom trgovinskom smislu s demokratskim režimima poput Amerike, ima komparativnu prednost u tome što ne mari za koju cijenu njeni građani plaćaju za ekonomske poteškoće. A povrh toga može i fabrikovati ekonomske izvještaje i monetarne politike.
Bilo kako bilo, reakciju tržišta nije trebalo dugo čekati.
Američki S&P 500 odmah je pao za 2,7 posto, što je najstrmiji pad od travnja i, sad već poznatog, Dana oslobođenja. I kineske berze osjetile su udarac, a ironija se krije iu tome što su kontinentalna tržišta 9. listopada završila na desetogodišnjem maksimumu. Očekivano, tržišta Hong Konga bila su osjetljivija od kineskih kontinentalnih berzi. Naime, tržišta Hong Konga strukturno su osmišljena da budu osjetljiva na vanjske šokove od onih kontinentalnih, zbog temeljnih razlika u regulatornom okviru, sastavu investitora te tržišne infrastrukture, zbog čega brže reaguju na rizike te su podložnija geopolitičkim previranjima.
Tehnološki sektor bio je najteže pogođen zbog straha od američke kontrole izvoza softvera. Hang Seng Tech indeks, koji prati tehnološke kompanije, srušio se za 3,27 posto, dok je Hang Seng China Enterprises indeks pao za 1,80 posto.
Za razliku od travnja 2025. kada je trgovinski rat eskalirao i, nakon toga, Juan dosegnuo svoj sedmogodišnji minimum, ovaj put je valuta ostala relativno stabilna. Kineski juan trgovao se oko 7,30 za dolar, iz čega se može zaključiti da Peking uči iz svojih prethodnih iskustava te koriguje sve valutne nestabilnosti zbog kojih bi moglo doći do odliva kapitala.
Yahoo Finance iz navedenoga izvlači zaključak da su kineska tržišta postala otpornija na trgovinske napetosti, djelomično zbog jakih rezultata u 2025. godini potaknutih revolucijom vještačke inteligencije te tehnološkim napretkom. Međutim, kontinuirane eskalacije mogle bi se testirati na otpornost, posebno ako utječu na temeljne ekonomske pokazatelje poput izvoza i rasta BDP-a.
Kako će se dalje razvijati situacija, vidjet ćemo. Posebno zato što odluke s američke strane donosi predsjednik kojeg je teško uhvatiti za glavu i rep po pitanju predviđanja (a time i stabilnosti).
Trump zaprijetio Kini carinom od 200 posto ako ne bude isporučivala magnete u SAD-u
Međunarodni monetarni fond procjenjuje da bi trgovinski rat mogao smanjiti globalni BDP za čak dvije milijarde dolara do 2027., a Europa bi u tom kontekstu mogla pretrpjeti zaseban udarac jer kineski proizvodi traže alternativna tržišta, čime se stvara deflacijski pritisak, ističe Bloomberg.
New York Times pak ukazuje na reviziju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za 2025. godinu. Očekivanja ekonomskog rasta pala su s 2,8 na 1,8 posto, dok je Kina - indikativno - pala samo s 5 na 4,9 posto. Globalno gledano, očekuje se pad s 3,3 na 3,2 posto do kraja 2025., s daljnjim očekivanim padom na 2,9 posto u 2026. godini.
Europski čelnici gotovo su jednoglasno osudili Trumpovu najavu dodatnih 100 posto carina za Kinu, ističući da bi takav korak bio "nepravedan, neosnovan i protivan pravilima Svjetske trgovinske organizacije".
Komisija EU priopćila je da neće primjenjivati američke mjere "izvansistemski" te će sve svoje protumjere donositi u skladu s vlastitim pravilima i postupcima WTO-a, piše Euronews.