“Orbanovo savezništvo s Beogradom i Banjalukom biće preispitano”
Izbor Pétera Magyara za premijera Mađarske, prema ocjeni Zoltána Egeresija, istraživača i univerzitetskog profesora iz Budimpešte predstavlja jedan od najznačajnijih političkih obrata u novijoj historiji zemlje. Kako ističe, riječ je o rezultatu koji označava kraj 16-godišnje vladavine Viktora Orbána, koja se dugo smatrala gotovo nepobjedivom, ali i početak duboke transformacije mađarskog političkog sistema.
Pokret koji je Péter Magyar pokrenuo 2024. godine uspio je, kako navodi Egeresi u intervjuu za Fenu, konsolidirati glasove širokog kruga nezadovoljnih građana, preuzimajući značajan dio opozicionog biračkog tijela i mobilizirajući mlađe birače, tradicionalno slabo izlazne.
Stranka TISZA ostvarila je uvjerljivu pobjedu sa 53 posto glasova i osvojila 141 mandat u parlamentu, čime je obezbijeđena dvotrećinska većina, što je najjači demokratski mandat u Mađarskoj od ranih 1990-ih.
S druge strane, dotadašnja vladajuća koalicija FIDESZ–KDNP osvojila je svega 52 mandata, dok je izvan dva dominantna bloka samo jedna radikalno desna stranka prešla izborni prag.
Takav raspored snaga, prema Egeresiju, otvara prostor za ustavne i institucionalne reforme i potencijalno siistemski reset političkog poretka.
Stranka TISZA, iako ideološki pozicionirana kao desni centar i pridružena Evropskoj narodnoj stranci, u praksi predstavlja široku anti-Orbán koaliciju.
– Očekivanja su usmjerena ka razgradnji koruptivnih mreža koje su omogućile koncentraciju ekonomske i političke moći u prethodnim godinama, kao i eventualnom povratu dijela državne imovine prenesene na politički povezane aktere. Takvi potezi mogli bi dugoročno oslabiti ekonomsku bazu FIDESZ-a, ali će istovremeno otvoriti i kompleksne političke i pravne sporove – smatra Egeresi.
On smatra da nova vlada, uz dvotrećinsku većinu, ima kapacitet za duboke institucionalne promjene, uključujući smjene politički imenovanih funkcionera, od predsjednika Republike do članova Ustavnog suda.
Ove promjene Egeresi opisuje kao dio šireg procesa promjene režima.
Također se, prema njegovim riječima, očekuje jače uključivanje civilnog društva i marginaliziranih društvenih grupa u proces donošenja odluka.
– Ipak, ostaje ključno pitanje da li će nova vlast istovremeno ojačati nezavisnost institucija ili će koristiti široke ovlasti koje joj stoje na raspolaganju. U tom kontekstu, Péter Magyar je najavio uvođenje ograničenja od dva mandata za funkciju premijera – istaknuo je Egeresi.
Smatra da će među prvim zadacima nove vlade biti deblokada sredstava Evropske unije, koja su ranije zamrznuta zbog sporova između Brisela i Orbánove administracije. Prema Egeresiju, Evropska komisija pokazuje veću otvorenost za saradnju, ali vremenski okvir ostaje ograničen.
– Istovremeno, vlada će nastojati dodatno učvrstiti proevropski kurs, što odražava i dominantno raspoloženje mađarskog društva. Jedno od ključnih pitanja bit će i povrat ranije prenesene državne imovine, što bi moglo izazvati ozbiljne političke i pravne rasprave – naglasio je profesor.
Nova vlada najavila je tržišno orijentiranu ekonomsku politiku i ambiciju ulaska u eurozonu, što, kako ocjenjuje Egeresi, zahtijeva stabilne fiskalne i monetarne okvire.
– Nedavno jačanje mađarske valute tržišta tumače kao signal očekivanja stabilnije ekonomske politike. Ekonomski program ima ambiciju podizanja životnog standarda i podrške najsiromašnijim slojevima, ali će fiskalna ograničenja značajno suziti prostor za realizaciju. Ključni faktori bit će budžetska reforma, smanjenje sumnjivih javnih izdataka i dolazak sredstava EU. Dodatni vanjski rizici, uključujući ekonomske posljedice globalnih konflikata poput rata u Iranu, mogli bi dodatno opteretiti otvorenu mađarsku ekonomiju – upozorio je.
Prema najavama novog premijera, planirane su i strukturne reforme u javnoj upravi, uključujući ponovno uspostavljanje zasebnih ministarstava zdravstva i obrazovanja, koja su ranije bila integrirana u Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Međutim, kako je kazao Egeresi. izazov ostaje činjenica da stranka TISZA ima relativno neiskusne parlamentarne kadrove, što bi moglo utjecati na tempo i kvalitet implementacije reformi.
Istraživač i profesor smatra da se u vanjskoj politici očekuje vidljiva promjena, posebno u odnosima s Evropskom unijom, gdje bi, prema njegovoj analizi, Mađarska trebala zauzeti konstruktivniji stav i rjeđe koristiti veto u Evropskom vijeću.
– Centralna Evropa, posebno Poljska, dobit će veći strateški značaj, a prve zvanične posjete Pétera Magyara planirane su u Varšavi, Beču i Briselu. Na Zapadnom Balkanu očekuje se nastavak podrške evropskim integracijama i jačanje ekonomskih veza, ali uz promjenu pristupa, odnosno više institucionalnog i selektivnog angažmana. Raniji modeli bliskih političkih savezništava, poput odnosa Budimpešte s Beogradom i Banjom Lukom, bit će preispitani – smatra Zoltán Egeresi.
Također se, prema njegovim navodima, otvara mogućnost promjene politike prema političkim azilantima, što bi moglo uključivati i slučaj bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog.
– Očekuje se ublažavanje konfrontacionog pristupa prema Ukrajini i prestanak blokiranja EU pomoći, iako nova vlada neće zauzeti nekritički pro-ukrajinski stav. Pitanja mađarske manjine ostat će centralna tema bilateralnih odnosa. U odnosima sa Slovačkom moguće su nove tenzije, posebno u vezi s pitanjem Benešovih dekreta – rekao je u intervjuu.
Egeresi se osvrnuo i na izjavu Pétera Magyara o mogućem hapšenju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, ocjenjujući je kao političku poruku koja ukazuje na promjene u pristupu međunarodnom pravu, ali i potencijalne diplomatske implikacije.
Podsjeća se i da je Orbánova vlada 2025. najavila povlačenje Mađarske iz Međunarodnog krivičnog suda, proces koji nije dovršen i koji nova vlada može zaustaviti.
Istovremeno, naglašava se da Mađarska ima nultu toleranciju na antisemitizam te da odnosi s Izraelom ostaju važni, ali će biti vođeni pragmatičnijim i uravnoteženijim pristupom.
– Uprkos velikim promjenama, određeni elementi politike mogli bi ostati stabilni. Migracijska politika, posebno stroga kontrola granica, vjerovatno će biti zadržana, kao i saradnja sa zemljama balkanske rute. Također se očekuje redefiniranje odnosa s Rusijom, ali bez potpunog prekida, dok će odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama biti pragmatičniji i manje personalizirani nego u vrijeme Orbána i Donalda Trumpa – kazao je.
Prema ocjeni Zoltána Egeresija, dolazak Pétera Magyara označava početak duboke političke i institucionalne transformacije Mađarske.
Iako su, kako on smatra, očekivanja visoka, od jačanja demokratije, preko ekonomskih reformi do proevropske reorijentacije, stvarni dometi promjena zavisit će od fiskalnih ograničenja, institucionalnih kapaciteta i političke sposobnosti nove administracije da balansira između reformi i stabilnosti.
