Iza kulisa nerada aktuelne vlasti u našoj zemlji provirio je još jedan sasvim realan račun kao oda njihovoj nesposobnosti. Bosna i Hercegovina je ponovo gurnuta na sivu listu Moneyvala (Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma). Baš kao što se skupi izleti u inostranstvo pakuju u "državničke posjete", ova finansijska izolacija pokušava se prešutjeti ili relativizirati, stavom da smo mogli proći i gore, piše Stav.ba.
No, nakon ovog međunarodnog šamara, račun na kraju ne plaćaju stranke na vlasti, već isključivo građani i domaća privreda.
Pozicioniranje na nimalo slavnoj sivoj listi nije rezultat više sile, već je to direktna posljedica svjesnog i sistemskog odugovlačenja usvajanja ključnih zakona koji mjesecima služe kao moneta za stranačko potkusurivanje unutar vladajuće koalicije između Trojke, HDZ-a i SNSD-a.
Kada je to bilo potrebno, fotelje su se dijelile brzinom svjetlosti, a kada je riječ o državnim interesima, oni se skoro po pravilu stavljaju na čekanje. Kritičari s pravom ukazuju da se iza političkog amaterizma zapravo krila namjera da se što duže sakriju tragovi i poslovne veze sa sumnjivim firmama bliskim vladajućim strukturama.
A šta u praksi znači ovaj "uspjeh"? Bosna i Hercegovina je zvanično markirana kao visokorizična zona, što automatski aktivira rigorozne finansijske rampe koje će dodatno oslabiti ekonomiju koja je već na koljenima.
Cijenu takve političke neodgovornosti građani i privrednici osjetit će direktno. Zbog lošeg rejtinga i rizika države, inostrani izvori finansiranja postaju znatno skuplji za domaće komercijalne banke, a taj trošak se neće slomiti na leđima političara već će ga banke automatski preliti na građane kroz skuplje stambene, potrošačke i privredne kredite.
Sada će svaki transfer novca, što je veoma važno za porodice u BiH koje preživljavaju od tzv. "radničkih doznaka", prolaziti kroz dugotrajnije i komplikovanije provjere banaka. To donosi i veće provizije i duža čekanja.
Osim toga, domaće kompanije koje se bave izvozom postaju "sumnjivi partneri" jer će strane banke svaku transakciju iz BiH tretirati pod posebnom lupom, što usporava poslovanje, stvara dodatne troškove i tjera strane investitore dalje od naših granica.
Vladajući režim nas ubjeđuje da nas vodi ka Briselu, i to ponajviše stranke Trojke (SDP, Naša stranka, NiP), sve dok kao uspjeh tretiraju činjenicu da postoji lista i gora od sive na kojoj se BiH zahvaljujući njima i nalazi.
Bježanje od transparentnosti stranaka Trojke i njihova direktna odgovornost najvidljiviji su u činjenici da
Vlada FBiH godinama odbija uspostaviti Registar stvarnih vlasnika firmi što predstavlja jasan uslov FATF-a (Financial Action Task Force).
Proces izlaska sa sive liste najčešće traje godinama, jer ne podrazumijeva samo formalno usvajanje zakona, već i dokazivanje njihove primjene kroz institucionalno djelovanje, pa tako šteta koju je proizvela politička neodgovornost aktuelne vlasti neće nestati preko noći čak ni kada bi oni koliko sutra ispunili sve preostale obaveze.
Bosna i Hercegovina je upozorenja međunarodnih institucija dobijala mjesecima unaprijed, pa nikako nije riječ o iznenadnoj odluci ili nepredvidivim okolnostima.
Vlast koja je obećavala evropske standarde, funkcionalne institucije i ubrzan reformski put, danas građanima ostavlja skuplje kredite, sporije finansijske transakcije, veće troškove poslovanja i dodatno narušen međunarodni ugled države.
Politički marketing na konferencijama za medije, a stvarni računi u novčanicima građana. Siva lista postala je ogledalo stanja institucija u Bosni i Hercegovini.
