Odlagalište na Trgovskoj gori prijetnja ljudima
Sabor Republike Hrvatske 15. decembra izglasao je po hitnom postupku Zakon o izgradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori, uz samu granicu sa Bosnom i Hercegovinom.
Dok zvaničnici Hrvatske negiraju postojanje bilo kakve opasnosti za prirodu i stanovništvo, stručnjaci upozoravaju da skladište nuklearnog otpada može ugroziti milione ljudi.
U Banjaluci je održan stručni skup posvećen značaju očuvanja i zaštite kulturne baštine u slučaju Trgovska gora. Tom prilikom organizovana je i izložba slika inspirisanih dolinom rijeke Une.
„U širem lokalitetu Trgovske gore je satrveno 700 hiljada Srba, Jevreja, Roma i ostalih. Danas, kada smo mi očekivali da bi Republika Hrvatska eventualno mogla da pomogne tom regionu da se oporavi, Republika Hrvatska radi jednu drugu stvar, a to je da tu dovlači nuklearni otpad“, rekao je Duško Solomun, pomoćnik ministra za zaštitu životne sredine u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Prilikom nedavne posjete Banjaluci, premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je da građani nemaju razloga za strah i da nuklearni otpad ne predstavlja opasnost. Gradnja nuklearnog skladišta u blizini same granice nije prijateljski čin, poručio je Plenkoviću premijer Republike Srpske Savo Minić.
„Vjerovatno u toj studiji to tako i piše, ja ne mislim da je kolega Plenković rekao nešto što nije tačno, ali vi vidite koliko je to uznemirlilo javnost. To je jedna izuzetno velika potencijalna opasnost ukoliko dođe do bilo kakvih poremećaja u svoj toj tehnologiji“, smatra Minić.
Izgradnja nuklearnog skladišta koje ugrožava sliv rijeka gdje pretežno živi srpsko stanovništvo nije samo ekološko, već i nacionalno pitanje, smatra bivši ministar u Vladi Srbije Ratko Dmitrović.
„Una se dole niže kod Jasenovca, što je opet grozna istorijska i nacionalna simbolika, uliva u Savu i Sava teče do Beograda gde se uliva u Dunav. Ako na tom prostoru dođe do akcidenta, kako oni kažu, usled potresa ili nekog drugog razloga i dođe do izlivanja u Unu, una se uliva u Savu, a sava ide ovamo. Može da zatruje izvorišta vode i prostor na kome se živi otprilike oko tri miliona ljudi“, objašnjava Dmitrović.
Nakon izgradnje skladišta nuklearnog otpada, u njegovoj blizini više nema života, nema ulaganja i nema dugoročnog opstanka stanovništva, jer će ljudi sa tog područja bježati, upozorava Dmitrović.
„Da li je moglo nešto da se uradi? Ja mislim da jeste. Kada je bila priča o pelješkome mostu i kada je donošena odluka, tad je u tročlanom Predsjedništvu BiH sjedio, čini mi se, Milorad Dodik ili svejedno ko je. Zašto taj predstavnik Republike Srpske nije rekao da će se složiti oko izgradnje Pelješkog mosta, koji zatvara izlaz BiH na otvoreno more, ukoliko vi apsolutno odstupate, odnosno nećete nikad deponovati otpad na Trgovskoj gori“, kaže Dmitrović.
Oformljen je pravni tim, uključeni su eksperti, izražena je zabrinutost, reagovala su ministarstva i predstavnici vlasti, ali ništa od toga Hrvatsku ništa nije omelo u izgradnji nuklearnog skladišta, kaže bivši ministar zdravlja Slobodan Stanić.
„Hrvatska ima strategiju, ima taktiku i sve radi po unaprijed utvrđenom planu. Svaki korak je dobro osmišljen i ide vrlo uspješno, a s naše strane imamo jednu dezorganizaciju, povremene aktivnosti i stvaranje što više galame da izgleda da se nešto poduzima, a da se u stvari ništa ne poduzme“, objašnjava Stanić.
Radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane „Krško“ u Sloveniji, do Trgovske gore na samoj granici BiH, preko Hrvatske bi se vozio lošim putevima. Ako nikakva opasnost ne postoji, zašto ga nisu napravili negdje bliže, kod Zagreba, pita Stanić.
„Dolazi šleper, prevrne se, to se prospe i šta ćemo onda? Ili istovaraju se te posebne bačve, dolazi do ispadanja bačvi i prosipanja prilikom istovara viljuškarom, šta ćemo sa tim? Ne mogu se isključiti opasnosti. Vozi se po vrlo opasnom putu, da bi se došlo do samog skladišta gdje će se otpad voziti.
Oni predviđaju u svojim studijama, a ja sam te studije pomno pogledao, preradu radioaktivnog otpada na samoj lokaciji, gdje se tri bačve spaljuju da se pretvore u jednu bačvu većeg stepena radioaktivnosti, ali je količina manja. Koliko će to spaljivanje biti opasno“, pita Stanić.
Stanić upozorava da Hrvatska planira i dubinska bušenja, kako bi omogućila skladištenje visokoradioaktivnog otpada duboko pod zemoljom, izgradnju novih nuklearnih elektrana, a ne isključuje se mogućnost ni da druge evropske zemlje nuklearni otpad skladište na Trgovskoj gori, na Baniji, koju posljednjih godina pogađaju razorni zemljotresi.
(BN) Foto: BN