Odana počast žrtvama ustaškog logora Jasenovac u povodu 81. godišnjice proboja
Komemoracijom „Sjećanje za budućnost“ u utorak je obilježena 81. godišnjica proboja zatočenika iz ustaškog koncentracionog logora Jasenovac, odata je počast žrtvama i svim stradalima tokom ustaškog režima, te iskazano poštovanje preživjelim logorašima.
Komemoracija, čiji je pokrovitelj Hrvatski sabor, održava se u znak sjećanja na proboj iz logora 22. aprila 1945. godine, kada je oko 600 od preostalih 1073 zatočenika u logorskom kompleksu Ciglana krenulo u očajnički bijeg, svjesno da ih čeka sigurna smrt. Preživjelo ih je tek 117, prenosi Hina.
Istog dana proboj je pokušalo i 147 zatočenika u Kožari, od kojih je samo 11 uspjelo izbjeći smrt. Logoraše je predvodio zarobljeni partizan Ante Bakotić, koji je tokom proboja poginuo. Oni koji zbog bolesti i iscrpljenosti nisu učestvovali u proboju ubijeni su, a njihova tijela su spaljena zajedno s logorskim objektima.
Proboj logoraša
Komemoraciji podno jasenovačkog spomenika Cvijet prisustvovali su preživjeli logoraši, državni vrh Hrvatske, predstavnici nacionalnih manjina, vjerskih zajednica, antifašističkih udruženja, predstavnici političkih stranaka, diplomatskog kora, župani, gradonačelnici, predstavnici udruženja te brojni građani.
Prema podacima Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, u 1337 dana postojanja logora poimenično je utvrđeno više od 83.000 žrtava. Tokom gotovo četiri godine logor Jasenovac bio je mjesto sistemskog stradanja muškaraca, žena i djece – Srba, Roma i Jevreja, ali i političkih zatvorenika te pripadnika drugih naroda, uključujući Hrvate, Bošnjake i Slovence.
Komemoraciji su prisustvovala izaslanstva Hrvatskog sabora, hrvatske Vlade, predsjednika Republike i drugih, koji su položili podno spomenika ruže u znak sjećanja na žrtve koncentracionog logora.
Odavanje počasti
Kolona sjećanja prema spomeniku Cvijet prošla je simboličnim putem sastavljenim od drvenih pragova željezničke pruge kojom su zatočenici dovoženi u logor. Program je nastavljen polaganjem ruža, uz prigodan muzički program i čitanje svjedočanstava preživjelih logoraša.
Molitve su predvodili predstavnici pravoslavne, jevrejske, katoličke i islamske zajednice.
