Njemačka je u 2025. godini bila najveći svjetski izvoznik plastičnog otpada, sa više od 810.000 tona koje su završile u inostranstvu.
Prema analizi koju su proveli Watershed Investigations i Basel Action Network, odmah iza Njemačke nalazi se Velika Britanija, koja je izvezla više od 675.000 tona otpada. To je najviši nivo u posljednjih osam godina i količina dovoljna da se napuni oko 127.000 brodskih kontejnera.
Redovne destinacije
Najveći dio otpada iz obje zemlje završava u Turskoj (Turkey), zatim u Maleziji (Malaysia), dok je Indonezija (Indonesia) također jedna od redovnih destinacija.
Istraživanja su više puta ukazala na to da je industrija recikliranja u tim državama povezana s ekološkim štetama, ilegalnim odlaganjem, spaljivanjem otpada i lošim uslovima rada.
Velike ekonomije poput Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine izvoze manje količine plastičnog otpada, dijelom zato što veći dio obrađuju unutar svojih granica kroz deponije, spaljivanje ili reciklažu. Također, one nisu pod istim pritiscima ciljeva recikliranja kao Evropa i Velika Britanija, gdje se izvoz može uračunavati u zvanične statistike reciklaže.
Sjedinjene Američke Države su 2025. izvezle oko 385.000 tona, što ih stavlja na peto mjesto u svijetu, dok je Kina 2024. bila tek na 18. mjestu izvoznika.
Zabrana izvoza
Evropska unija (EU) je pristala da zabrani izvoz plastičnog otpada do novembra 2026. godine, ali se i dalje procjenjuje da se oko polovine otpada šalje na destinacije koje će tom zabranom biti obuhvaćene. Najviše otpada i dalje ide u Tursku, koja je postala najveći primalac evropskog plastičnog otpada.
Postoje zabrinutosti da bi nakon zabrane dio otpada mogao biti preusmjeren u zemlje OECD-a u razvoju, uključujući Tursku, kao i u dijelove istočne Evrope, koje nemaju dovoljne kapacitete za njegovo zbrinjavanje.
U Turskoj je sistem upravljanja otpadom već pod velikim pritiskom.
Tržišni neuspjeh
Poslanica Evropskog parlamenta Sara Matje (Sara Matthieu) iz grupe Zeleni / Evropski slobodni savez upozorila je da će predstojeća zabrana izvoza biti prekretnica, jer bi Evropa time počela preuzimati veću odgovornost za vlastiti otpad.
Međutim, ona je navela da je zbog političkog pritiska konzervativnih i krajnje desnih stranaka kapacitet EU za reciklažu u posljednjih nekoliko godina smanjen za oko milion tona.
- Glavni problem je što je novo proizvedena plastika i dalje znatno jeftinija od recikliranih materijala. Godinama znamo za taj tržišni neuspjeh, ali Evropska komisija nije dovoljno brzo reagovala i nije se bavila uzrokom problema - rekla je Matje.
Novi paket mjera
U decembru 2025. godine Evropska komisija usvojila je novi paket mjera za jačanje cirkularne ekonomije i povećanje reciklaže plastike u Evropi.
Velika Britanija istovremeno pooštrava pravila o izvozu otpada, uvodeći reforme koje uključuju veću transparentnost i borbu protiv ilegalnog izvoza nereciklabilne plastike. Izvoznici i prerađivači sada moraju biti registrovani i dokazivati kako se otpad obrađuje, dok će digitalni sistem praćenja kretanja otpada biti obavezan kroz elektronsku evidenciju.
