“Nisam htjela da mi život počne tek kad odem” – djevojka koja renovira kuću, uči francuski i gradi zajednicu bez filtera

Ne vidim te stvari kao nespojive. Čudno mi je razdvajati segmente vlastitog života. Odluka da kupim kuću nije zaustavila moj život. Nastavila sam studij francuskog jezika i književnosti, a humor je nešto s čim sam odrasla i poprilično sam sigurna  da sam ga naslijedila od tate. To je jednostavno moj način da se nosim sa stvarnošću. (hvala tata!)

Kada sam primijetila da se oko profila formira zajednica u kojoj ljudi  pomažu jedni drugima. Ali pravi trenutak bio je kad mi je na ulici prišao glumac Kerim Čutuna i pohvalio ideju i pristup. Kerim je jako talentovan i dobar u svome poslu, i poštujem ga. To mi je dalo potvrdu da serijal ima publiku - i obrnuto.

Kuća traži novac i vrijeme dok Reelsi dokumentuju njihov nestanak.

Snimanje traje koliko i sam video, često je to jedan kadar bez komplikovane montaže. Najviše vremena ode na odluku da ga objavim. To je sažetak mog overthinkanja.

Jer nisam htjela da mi život počne tek kad odem.

Inconfortable. Jer rast uvijek jeste neugodan.

Nesavršenost je iskrenija. I lakša, čak i kad zvuči kontraintuitivno.

Znam da se stariji često ibrete stvarima koje nisam znala, poput toga šta znači raubau ili atest. Ali se nadam da mlađi uče iz mojih grešaka.

„Udarit ću te giviktom.“

S ozbirom da nisam još došla do tog najslađeg dijela sređivanja mislim da sam samo mogla motivisati nekoga da kupi kuću.

Procesu sam pristupila naivno i brzo. Susrela sam se s izazovima oko atesta, puštanja struje, podnog grijanja… Važno mi je pokazati da se dobre stvari ne dešavaju preko noći i da zahtijevaju vrijeme i ulaganje.

Najviše bih voljela da vide iskrenost.

Monde, world i svijet.