NIS pod sankcijama: Srbija zabrinuta
Ipak, mišljenja o posljedicama sankcija su podijeljena.
Teško je pronaći nekoga ko ne upozorava da će ove sankcije sigurno uticati na finansije Srbije, kao i na snabdijevanje naftom i naftnim derivatima. Ipak, mnogi ističu da se scene sankcija iz vremena Slobodana Miloševića vjerovatno neće ponoviti, piše DW.
Neki analitičari smatraju da će se posljedice sankcija najprije osjetiti kroz rast cijena goriva za građane, dok drugi vjeruju da će sankcije NIS-u izazvati lančane reakcije koje bi mogle pogoditi cijelu privredu. Dugoročno se očekuju pad prihoda, porast cijena, ali i povećanje šverca.
Preko Mađarske umjesto preko Hrvatske
Mađarska kompanija MOL najavila je povećanje isporuke nafte Srbiji, ali i naglasila da vjerovatno neće moći u potpunosti nadomjestiti dosadašnje isporuke koje su išle preko Hrvatske.
Zvaničnici tvrde da postoje zalihe nafte za svega nekoliko mjeseci. Postavlja se i pitanje zašto je srpska strana pasivno dočekala ovakav razvoj situacije, iako se za prijetnju sankcijama znalo mjesecima unaprijed. Moguće je da ovakav ishod ipak nije bio iznenađenje, s obzirom da su se vlasti više bavile represijom nad studentima i građanskim aktivistima nego strateškim planiranjem.
Srpska strategija – "neće valjda"
"Mislim da su se vlasti i ovaj put odlučile za strategiju 'neće valjda'“, izjavio je za DW Milan Ćulibrk, urednik nedjeljnika Radar, i dodao:
"Svaki put kada je rok za uvođenje sankcija bio produžen, ništa se nije konkretno radilo. Sada saznajemo da imamo zalihe sirove nafte dovoljne da rafinerija u Pančevu radi do kraja mjeseca, ali ne znamo šta slijedi poslije. Možda se računalo na to da će Rusi pristati da prodaju svoj udio u NIS-u, ali bilo je jasno da to neće učiniti, dok su Amerikanci otvoreno tražili da se ruski udio u potpunosti ukine.“
Srbija u ruskom zagrljaju
Ekonomista Saša Đogović ocjenjuje da je „to već postala ustaljena praksa režima u Srbiji – guranje problema pod tepih, uz nadu da će vrijeme donijeti rješenje“.
"Suštinski problem leži u činjenici da Srbija nema jasnu vanjsku politiku. Manipulativni prostor kakav je postojao ranije sada više ne postoji. Rusiji je NIS bio važna finansijska osnova za sigurnosne i političke operacije, kao i za medijsku propagandu na Balkanu. Zato ga ni ne želi prodati – jer joj služi kao sredstvo hibridnog rata. Srbija sada ima priliku da se izvuče iz tog čvrstog zagrljaja, ili da ostane u poziciji koja šteti i građanima i ekonomiji“, kaže Đogović za DW.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić naveo je nacionalizaciju NIS-a kao krajnju opciju. Ćulibrk upozorava na neizvjesnost koja bi mogla dovesti do sve većeg broja cisterni na srbijanskim cestama iz različitih susjednih zemalja.
"Dodatni problem je što Srbija još nema dogovoren plinski aranžman, što dodatno veže ruke vlastima jer dolazi zima, a plin nam je preko potreban. Tako je Vučić, koji se hvali bliskim vezama s liderima velikih sila, od jednih dobio sankcije, drugi ih nisu spriječili, a iz Brisela je stiglo smanjenje kvota za izvoz čelika – što će nas dodatno pogoditi“, navodi Ćulibrk.
Pitanje je hoće li Srbija štititi svoje interese ili interese neke druge sile, zaključuje Đogović. „Očekuje nas i gubitak povjerenja postojećih investitora, a još je teže očekivati dolazak novih, u ovako nestabilnom energetskom okruženju.“
Vučićeve dječačke igrarije
Uvođenje sankcija postalo je prilika i za novo nadmudrivanje s Hrvatskom, iako pojedini novinari tvrde da je riječ o predstavi, jer u praksi vlasti dvije zemlje vrlo dobro sarađuju.
Hrvatska strana je izrazila želju za kupovinom udjela u NIS-u, što je izazvalo, barem naizgled, burnu reakciju predsjednika Vučića, koji je zaprijetio da će Srbija kupiti JANAF i Hrvatsku elektroprivredu (HEP) – i to za 50% višu cijenu od bilo kojeg drugog ponuđača.
"To je dječačka izjava koja pokušava da pokaže moć i bogatstvo, dok je Srbija zapravo u ćorsokaku i čeka rasplet pregovora između Rusije i SAD-a“, komentariše Ćulibrk.
Saša Đogović dodaje da se „Hrvatska redovno aktivira kada treba uticati na politički rejting, što je već postala rutina. Međutim, ako Rusi odluče prodati svoj udio u NIS-u, prva zainteresovana bi trebala biti upravo Srbija. Djelimično povezivanje s JANAF-om moglo bi imati i pozitivne strane – posebno po pitanju niže cijene transporta. Umjesto emotivnih reakcija, potrebno je racionalno razmišljanje“, smatra Đogović.
Sankcije – jeftine za Rusiju, skupe za Srbiju
Ruski ambasador u Beogradu, Aleksandar Bocan Harčenko, izjavio je da je NIS dobro pripremljen za sankcije i da Rusija neće napustiti Srbiju.
Milan Ćulibrk, međutim, upozorava:
"Rusi su spremni staviti ključ u bravu rafinerije u Pančevu i čekati da sankcije isteknu. Ne bojim se za njih, ali se bojim za građane – šta ako za četiri mjeseca odemo na pumpu i nema goriva? Ne vjerujem da bi Rusi prodali NIS ni za deset puta veću cijenu od one koju su platili. Ključno pitanje je: šta će vlasti učiniti ako se pokaže da ne mogu osigurati ni polovinu potrebnog goriva za industriju i stanovništvo?“
Saša Đogović zaključuje da ova situacija predstavlja potpuni slom vanjske politike Srbije – politike čiji je jedini cilj bio ostati što duže na vlasti, izbjeći kritike EU i SAD-a, a pritom otvoriti vrata Rusiji za jačanje njenog sigurnosnog, energetskog i medijskog uticaja. Time se Srbija sve više udaljava od evropskih standarda, dok interesi njenih građana ostaju po strani.
(Vijesti.ba)