NiP-ov PRIJEDLOG ZA ZAKONSKI OBRAČUN S KLADIONICAMA: Realni nameti biznisu vrijednom milijarde, bili bi pravi 'jackpot' za državu i društvo

Klub poslanika NiP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH uputili su u parlamentarnu proceduru značajne izmjene Zakona o igrama na sreću FBiH. Prema obrazloženju prijedloga, razlozi za ove izmjene su višestruki, piše Raport.

Kako su naveli predlagači Zakona, u koji je Raport imao uvid, cilj njegovog donošenja je preciznije, pravednije i transparentnije oporezivanje, otklanjanje uočenih nedostataka u primjeni postojećeg zakona te stvaranje efikasnijeg pravnog okvira za povećanje javnih prihoda u budžetima na svim nivoima Federacije BiH.

Ove izmjene konačno bi trebale uvesti red u poslovanje kladionica u FBiH, koje je trenutno faktički u 'sivoj' i povlaštenoj zoni.

Naime, poznato je da industrija igara na sreću u BiH, prije svega kladionice i kockarnice, godinama ostvaruje milijarde maraka prihoda, a istovremeno nisu u sistemu PDV-a. Nevjerovatno je kako su nekadašnje vlasti i političke stranke donosile zakone koji su u velikoj mjeri pogodovali priređivačima igara na sreću, posebno kladionicama, dopuštajući BiH da trpi finansijsku štetu, a i da društvo sve više 'obolijeva' od pošasti zvane klađenje i kockanje.

Sada će se na nivou FBiH izmjenama Zakona o igrama na sreću pokušati barem djelimično promijeniti ova situacija, kroz drugačiji porezni tretman i strožija pravila.

Oporezivanje svih dobitaka

Predloženim izmjenama zakona priređivači kladioničarskih igara obavezni su da prilikom svake uplate za sudjelovanje u igri klađenja, na ime naknade, naplate i obustave iznos od 10 posto.

Također, uvodi se obaveza oporezivanja svih dobitaka u klađenju, uključujući i one do 100 KM, čime se ukida razlika u poreznom tretmanu malih i većih dobitaka.

Priređivači kladioničkih igara moraju od svake uplate igrača za klađenje obustaviti pet posto uplate na ime mjesečne naknade za priređivanje igara, a na kraju mjeseca taj iznos doznačiti u korist budžeta Federacije BiH.

Novi član zakona propisuje da se porez plaća na sve dobitke ostvarene u igrama klađenja, bez obzira na visinu dobitka, pri čemu prihod od tog poreza ide u budžete općina ili gradova u kojima se uplatno mjesto nalazi.

Kao ilustracija potrebe izmjene Zakona, u obrazloženju se podsjeća da podaci Porezne uprave FBiH od 2016. do 2023. godine pokazuju kako je ukupan promet sportskog klađenja iznosio oko 2,23 milijarde KM, dok su uplate ispod 100 KM činile 1,26 milijardi KM.

Naravno treba imati u vidu da uplate ispod 100 KM nisu bile ni oprezovane.

S druge strane, tzv. RNG klađenje (online, virtualne i automatizovane igre) zabilježilo je promet od gotovo 10,82 milijarde KM, s 8,56 milijardi KM isplaćenih dobitaka manjih od 100 KM.

Ukupno, kombinirani promet sportskog i RNG klađenja u osam godina dosegao je preko 13 milijardi KM, a isplate manjih dobitaka iznosile su oko 9,82 milijarde KM.

Biznis vrijedan milijarde, država dobija 'mrvice'

Prema zvaničnim podacima za 2023. godinu, građani su u kladionicama u Federaciji BiH uplatili oko 1,7 milijardi KM, od čega je kroz dobitke isplaćeno oko 1,3 milijarde KM. Istovremeno, država je kroz naknade i poreze prihodovala samo oko 47 miliona KM i to oko 22 miliona po osnovu naknada i oko 25 miliona kroz porez na dobitke.

Kladionicama je nakon toga ostalo oko 350 miliona KM, što predstavlja njihov bruto prihod prije troškova poslovanja. Ovi podaci jasno pokazuju da je izdvajanje prema državi itekako skromno u odnosu na ukupni obim industrije igara na sreću.

Prema predloženim izmjenama, uz povećanje naknada i stope na uplate, kladionice bi primejrice ubuduće na iznos od 1,7 milijardi KM umjesto 47 miliona KM državi platile oko 170 miliona KM.

Prema izmjenama Zakona također predlaže se da se značajan dio prihoda od naknada za igre na sreću usmjeri na finansiranje liječenja teško oboljele djece i djece žrtava nasilja i zlostavljanja, uključujući i seksualno zlostavljanje, čime se prvi put sistemski povezuje prihod od industrije klađenja s direktnom podrškom najranjivijim kategorijama društva.

Sredstva bi bila raspoređena kroz programe podrške koji uključuju liječenje u zemlji i inostranstvu, rehabilitaciju te rad organizacija koje pružaju pomoć djeci žrtvama nasilja.

U oblasti nadzora, predložene izmjene omogućavaju Poreznoj upravi, zajedno s upravom za inspekcijske poslove, direktan nadzor klađenja putem elektronskih sistema. Sva uplatna mjesta morala bi  biti povezana online s informacijskim sistemom Porezne uprave kako bi se automatizirano pratilo stanje uplata, promet i isplate dobitaka.

Povećava se udaljenost kladionica od škola

Izmjenama zakona predviđeno je i povećanje minimalne udaljenosti kladionica i uplatnih mjesta od vjerskih objekata te osnovnih i srednjih škola sa 100 metara na 200 metara. Ova nova obaveza primjenjivala bi  se i kod izdavanja odobrenja za nove lokacije kladionica.

Priređivači igara na sreću,prema predloženim izmjenama  dužni su voditi uredne evidencije o uplatama, isplatama i dobicima najmanje pet godina te koristiti certifikovane elektronske sisteme nadzora.

Igrači moraju biti jasno informisani o pravilima igara, iznosima naknada, procedurama isplate i reklamacija, a dobici iz inostranih igara podliježu istim poreznim pravilima kao i domaći, osim kada međunarodni sporazum predviđa drugačije.

Nepoštovanje zakona kažnjavat će se novčano, a nadležni mogu izreći i privremenu zabranu priređivanja igara.

U konačnici, očekuje se da bi usvajanjem i primjenom ovog zakona došlo do značajnog povećanja prihoda Federacije, veće kontrole nad priređivačima igara na sreću i transparentnijeg okruženja za sve učesnike igara na sreću. Izmjene su predložene po skraćenom postupku, s obzirom na opći interes  i činjenicu da zakon nije složen te ne zahtijeva dodatna sredstva za primjenu.

Kada se sagledaju finansijski efekti eventualne provedbe ovog zakona na nivou FBiH i potencijalni prihodi od uključivanja kladionica u sistem PDV-a, kada bi izmjene Zakona o PDV-u koje to podrazumijevaju prošle u državnom Domu naroda PSBiH, a što sprečavaju SNSD I HDZBiH  naravno, pod pretpostavkom da bi ti prihodi bili trošeni namjenski  država i društvo bi značajno 'prodisali'.

Međutim, dok god HDZBiH i SNSD blokiraju izmjene zakona i na federalnom i na državnom nivou  koje bi rad kladionica uveli u istinski zakonski okvir kojem podliježu ostali poreski obveznici, to se neće desiti.

Dio odgovornosti zašto to nekažnjeno mogu raditi snose i birači ovih stranaka, koji ih nikad nisu stavili pred izbor da im neće dati glas dok barem u ovom slučaju ne budu štitili javni, a ne kladioničarski interes.