Nikšić usvojene zakone nazvao “historijskim”: Ogroman novac vraćamo u legalne tokove

Premijer FBiH Nermin Nikšić oglasio se nakon jučerašnje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, poručivši da su usvojeni zakoni od historijskog značaja, uključujući i najveći budžet u dosadašnjoj praksi Federacije.

Riječ je o Prijedlogu budžeta FBiH za 2026. godinu, teškom gotovo devet milijardi KM, koji će pravno stupiti na snagu nakon što ga potvrdi i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Nikšić je naglasio da su donesene odluke usmjerene ka jačanju socijalne sigurnosti i dugoročne stabilnosti, te da predstavljaju važan iskorak u unapređenju životnog standarda građana.

Zahvala zastupnicima i poruka o fiskalnoj pravdi

Premijer je zahvalio svim zastupnicima koji su podržali prijedloge Vlade FBiH, ističući da su time omogućene veće penzije, snažnija podrška socijalno osjetljivim kategorijama i usvajanje Zakona o fiskalizaciji transakcija.

Kako je naveo, fiskalizacija po prvi put uvodi mehanizme kojima se značajna sredstva iz sive i crne ekonomije vraćaju u legalne tokove, čime se jača sistem koji služi građanima, a ne pojedincima koji izbjegavaju zakonske obaveze.

Nikšić je poručio da ove odluke predstavljaju pobjedu svakog čovjeka u Federaciji, ali i države u borbi protiv bezakonja i dugogodišnjih nepravdi.

Očekivanja od Doma naroda

Premijer je izrazio uvjerenje da će i delegati Doma naroda slijediti primjer Zastupničkog doma i potvrditi usvojene odluke, kako bi zakoni što prije stupili na snagu.

Posebno je naglasio značaj izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje donose suštinske promjene u obračunu najniže penzije, naročito za one koji nemaju puni, četrdesetogodišnji radni staž.

Prema novim zakonskim rješenjima, visina najniže starosne penzije zavisit će od dužine penzijskog staža i određivat će se kao procenat prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine, uz usklađivanje u godini ostvarivanja prava.

Novi model usklađivanja penzija

Izmjene zakona uvode i novi model usklađivanja penzija, koji umjesto rasta BDP-a u obzir uzima rast prosječnih plaća i indeks potrošačkih cijena.

U zavisnosti od toga šta je povoljnije za penzionere, usklađivanje će se vršiti u omjeru 60/40 ili 40/60, čime se dodatno štiti kupovna moć najstarije populacije.

Prema ovom modelu, od 1. januara 2026. godine penzije bi trebale biti povećane za gotovo 11,6 posto.

Minimalne penzije prema godinama staža

Zakonom su precizno definirani i minimalni iznosi penzija u odnosu na godine penzijskog staža. Tako će penzija za osobe s manje od 20 godina staža iznositi najmanje 60 posto prosječne penzije iz prethodne godine.

Za penzionere s 20 do 25 godina staža minimalna penzija iznosit će 65 posto prosjeka, za 25 do 30 godina staža 70 posto, za 30 do 35 godina 75 posto, a za 35 do 40 godina staža najmanje 85 posto prosječne penzije.

Za one s 40 i više godina penzijskog staža propisano je da penzija ne može biti niža od 95 posto prosječne penzije isplaćene godinu ranije, što predstavlja jednu od najznačajnijih promjena u penzijskom sistemu Federacije BiH.