Dok se čekaju pouzdane informacije o tome šta se tačno dogodilo, iskusni spasilac i načelnik Gorske službe spašavanja RS-a Nenad Ikonić upozorava na specifičnosti ove planine i rizike koje nose ekstremni vremenski uslovi.
Iako Elbrus tehnički nije posebno zahtjevan vrh, riječ je o planini koja zbog velike nadmorske visine i veoma promjenjivih vremenskih uslova zahtijeva ozbiljnu pripremu i izuzetno opreznu procjenu situacije.
"Elbrus je specifičan jer je na njemu praktično vječiti minus. Tu je i ono što mi zovemo subjektivni osjećaj temperature, odnosno indeks hlađenja usljed vjetra. Ako vas uhvati jak vjetar, šanse za preživljavanje u takvim uslovima su veoma male, na Elbrusu pušu vjetrovi jačine od 80 do 100 kilometara na sat", ističe Ikonić.
Prema njegovim riječima, vremenska prognoza za noć kada se dogodila tragedija bila je veoma nepovoljna, a najavljivani su jaki udari vjetra. Dodatni rizik predstavlja visinska bolest, koja, kako pojašnjava, može u kratkom vremenu ozbiljno ugroziti cijeli tim.
"Moguće je da je dvoje ili troje ljudi dobilo visinsku bolest, što je sasvim dovoljno da se cijeli tim nađe u problemu. Kada se tome dodaju jaki vjetrovi i ekstremna hladnoća, situacija može vrlo brzo izmaći kontroli", ističe Ikonić.
Posebno naglašava značaj odluke o odustajanju od uspona kada vremenski uslovi nisu sigurni. Kao primjer navodi tim iz Hercegovine koji je, nakon procjene situacije, odustao od nastavka uspona tokom noći.
"To je bila dobra odluka. Na ovakvim planinama morate poštovati vremenske prognoze i procjenu rizika. Rigorozna obuka i iskustvo jesu važni, ali nekada je najvažnija odluka upravo ona da odustanete", kaže Ikonić.
Za sada, međutim, nema dovoljno informacija da bi se sa sigurnošću moglo govoriti o tome šta se dogodilo članovima ekspedicije iz Zenice. Odgovore na ta pitanja, smatra Ikonić, mogli bi dati preživjeli članovi tima, nakon čega će biti moguće preciznije rekonstruisati događaje koji su prethodili tragediji.
Elbrus je, podsjeća Ikonić, već ranije odnio veliki broj života. Iako se ne smatra tehnički najzahtjevnijom planinom, njena opasnost upravo je u tome što ekstremni vremenski uslovi, velika nadmorska visina i visinska bolest mogu u vrlo kratkom vremenu dovesti i iskusne alpiniste u životno ugrožavajuću situaciju.
"To je jedan od najsmrtonosnijih vrhova, 2004. godine poginulo za jednu sezonu je poginulo 48 alpinista", kaže Ikonić.
